Hronični stres: Vodič za prepoznavanje, suočavanje i prevazilaženje!

Stres je gotovo neizbježan pratilac naše svakodnevice. Međutim, nije svaki oblik stresa jednak, a ajurvedski doktor Nidhi Pandya ističe da postoje razlike između korisnog i štetnog stresa.

Male doze periodičnog stresa mogu biti korisne za tijelo i um, gradeći otpornost koja nas priprema za promjene i izazove koje život nosi. Međutim, uporni ili hronični stres može biti štetan po naše zdravlje.

Šta zapravo znači biti pod hroničnim stresom?

Hronični stres je stanje stalnog pritiska i uzbuđenja u nervnom sistemu gdje nedostatak ravnoteže između aktivnosti i odmora može dovesti do osjećaja iscrpljenosti ili sagorijevanja poznatog kao hronični stres.

Zašto se to dešava?

Hronični stres često proizlazi iz teških životnih situacija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: finansijske probleme, nezdrave odnose, zdravstvene probleme ili loše radno okruženje.

Stalna potraga za produktivnošću i hronično užurbani životi sa lošim upravljanjem vremenom takođe mogu dovesti do hroničnog stresa. Nažalost, osoba se može naviknuti živjeti u ovom stanju hroničnog stresa, nesvjesna njegovog punog uticaja na tijelo, um i opštu dobrobit, sve dok se ne desi potpuna iscrpljenost i sagorijevanje.

Šta nam čini hronični stres?

Dugoročno, stres može ubrzati starenje, dovesti do depresije i anksioznosti, pa čak i uticati na probavu, težinu, hormone, imunološku funkciju, krvni pritisak i kardiovaskularno zdravlje. Takođe može uticati na sva područja života osobe, uključujući i sposobnost uspostavljanja značajnih društvenih veza. Pronalaženje sadašnjeg trenutka i laganog toka postaje izuzetno izazovno.

Koji su znakovi hroničnog stresa?

Ljudi sa hroničnim stresom često se osjećaju kao da preživljavaju. Znakovi hroničnog stresa su pretjerano razmišljanje, plitko disanje ili prejedanje. Često se dešava i da se ljudi oslanjaju na kofein ili alkohol da prežive dan. Osobe sa hroničnim stresom takođe mogu da osećaju trajni umor, nedostatak entuzijazma, preosetljivost, a možda čak i beznađe.

Poteškoće sa spavanjem su još jedan čest znak hroničnog stresa. Stalno uzbuđen nervni sistem ometa proizvodnju serotonina (hormona dobrog osjećaja), a time i melatonina (njegovog noćnog potomka), hormona koji potiče miran san.

Kako možemo raditi na liječenju hroničnog stresa?

Rješavanje hroničnog stresa uključuje tri stvari: prevenciju, suočavanje i popravak.

Preventivne strategije

Meditacija je efikasna strategija koja aktivira nervni sistem i olakšava svjedočenje, a ne patnju. Zahvalnost dovodi do hemijske promjene u mozgu, smiruje nervni sistem, jača imuni sistem, promoviše razmišljanje o obilju i tako poboljšava odgovor tijela na stresnu situaciju.

Strategije suočavanja

Rezonantno disanje je omiljena strategija suočavanja. Rezonantno disanje se sastoji od umjerenih do dubokih udisaja i produženih izdisaja, uvijek kroz nos. Udisaji dovode naše tijelo u radni mood, a izdisaji podstiču odmor i opuštanje. Kad god iskusimo prijetnju, naš dah se skraćuje, pretvarajući se u brzi udah i super kratak izdisaj.

Puno akcije i malo ili nimalo popravke. Rezonantno disanje aktivno održava izdisaje dužim, nudeći trenutnu popravku i čineći da se tijelo osjeća sigurnim, čime se smanjuje uticaj hroničnog stresa.

Uzemljenje je još jedna strategija suočavanja koja se preporučuje. Uzemljiti stopala, usporiti pokrete tijela i donijeti osjećaj svjesnosti u sadašnji trenutak ublažiće hronični stres.

Popravak

Kognitivno bihejvioralna terapija, pa čak i hipnoza mogu biti vrlo korisne u pomaganju pojedincima da promijene negativne misaone obrasce i ponašanja koja doprinose stresu. Traženje stručne pomoći može biti vrlo korisno u rješavanju traume pohranjene u tijelu kao posljedica hroničnog stresa.

Druga interesovanja ili neki hobi mogu pomoći da se prekine ciklus stresa. Sklanjanje iz neke situacije. Ponekad, sklanjanje može biti jedino rješenje za hronični stres. Ovo je posebno tačno kada se neko zaglavi u toksičnoj vezi ili toksičnom radnom okruženju.

Kombinacija preventivnih strategija, strategija suočavanja i popravljanja, kao i stvaranje života izvan kruga stresa može pomoći čovjeku da pronađe put natrag u dobrobit.

Preuzeto sa: ULTRA