Psiholog objašnjava kako da “istreniraš” svoj mozak da unaprijediš sebe u budućnosti

Hal Hershfield je doktora nauka i profesor marketinga, bihevioralnog odlučivanja i psihologije na UCLA školi za menadžment Anderson.

U nastavku, prof dr Hal Hershfield dijeli 5 ključnih uvida iz svoje nove knjige, “Your Future Self: How to Make Tomorrow Better Today”.

Možemo razmišljati o svojoj budućnost kao da su u pitanju drugi ljudi

Emily Pronin, profesorica psihologije s Princetona, provela je istraživanje u kojem su studenti zamoljeni da opišu obrok, koji su u tom trenutku jeli. Većina ljudi to je opisala kroz ono što je poznato kao perspektiva prvog lica, kako su vidjeli obrok ispred sebe. Potom su isti studenti zamoljeni da zamisle obrok koji bi jeli u dalekoj budućnosti, negdje nakon što navrše 40 godina. U ovoj aktivnosti, imali su oko četiri puta veću vjerojatnost da će koristiti perspektivu trećeg lica, videći sebe kao da su druga osoba u sceni. Ono što je zanimljivo u vezi s ovim je da sugeriše da, u našem umu, naše buduće ja izgleda kao druga osoba.

“U svom vlastitom istraživanju takođe sam našao iste rezultate. Moji kolege i ja otkrili smo da korištenjem metoda neuroimaginga, moždana aktivnost koja se javlja kada razmišljamo o sebi u budućnosti, više odgovara moždanoj aktivnosti koja se javlja kada razmišljamo o drugoj osobi. Kao analogiju, možemo zamisliti svoje buduće ja kao drugu osobu”, poručuje prof dr Hal Hershfield.

Kada se donose dugoročne odluke, bitna je vrsta odnosa koji imamo s tom budućom osobom, budućim JA

Postoji mnogo različitih načina da se odnosimo prema drugim ljudima u našim životima. Kada je riječ o interakciji s potpunim strancima, mogli bismo se pokazati pomalo sebičnima. Nije da smo loši ljudi, samo nemamo veze s njima. Ako te je neko koga ne poznaješ tako dobro, poput kolege s posla, zamolio da mu pomogneš preseliti ovaj vikend, vjerojatno možeš smislili milion izgovora da mu ne pomogneš. To ne znači da si sebična osoba, ali znači da se u nekim situacijama možeš ponašati sebično.

Ako tako vidimo sebe u budućnosti, to jest, ako nam se oni čine kao stranci, onda ima smisla da možda ne radimo stvari koje im donose korist – stvari poput prejedanja, prekomjernog trošenja ili premale štednje. Upozorenje je da u našim životima postoje ljudi prema kojima se velikodušno ponašamo. Ljudi poput naše djece, naših roditelja i naših najbližih prijatelja, pa čak i saradnika i poznanika s kojima se možda stvarno povezujemo. Kada je riječ o dugoročnim odlukama, ako razmišljamo o sebi kao o drugima s kojima smo bliski, tada ćemo biti otvoreniji činiti stvari za našu dobrobit.

“Moje vlastito istraživanje i istraživanje koje su proveli drugi potvrdilo je ovu teoriju. Ljudi koji osjećaju veći osjećaj sličnosti i povezanosti sa svojim budućim ja, na primjer, imaju veću vjerojatnost da će steći bolju zaradu, uštedu, imovinu, ponašati se etično, imaće bolje zdravlje, životno zadovoljstvo i smisao života. Ti nalazi ostaju istiniti čak i kada uzmemo u obzir druge faktore”, kaže prof dr Hal Hershfield.

Pokušaj se činiti bližim svojoj budućoj verziji “JA” u budućnosti

Jedan od načina da to učiniš je povećanje živosti budućeg ja. Anne Napolitano, autoka bestselera, počela je pisati pisma sebi u budućnosti kada je imala 14 godina. Napisala je pismo sebi deset godina starijoj; a onda je nakon deset godina pročitala pismo i napisala novo pismo budućoj sebi.

“Ne samo da to zahtijeva nevjerojatnu količinu predanosti, već mi je takođe rekla u intervjuu da je često htjela rano pročitati pisma, ali nikada nije. Za nju je čin pisanja pisma svojoj budućoj sebi i takođe čitanje pisama iz svoje prošlosti pomogao identifikovati temeljne vrijednosti koje je smatrala zaista važnima, držeći je na pravom putu”, poručuje prof dr Hal Hershfield.

Jedan od načina na koji to možemo učiniti, prema istraživanju, jest da napišemo pismo sebi u budućnosti, svom budućem “JA”, a zatim uđemo u kožu našeg budućeg ja i napišemo pismo za tu osobu. Ovo je aktivnost koja nam može pomoći da budućnost bude živopisnija, a istovremeno nam pomaže da osjećamo manje tjeskobe u sadašnjosti zbog svih neizvjesnosti koje ostaju u godinama koje dolaze.

Fokusiraj se i na neke nove navike i discipline za svoju buduću verziju sebe

Možemo sebi olakšati život tako što ćemo sada napraviti velike planove, kako bismo olakšali svoje buduće živote. Na primjer, zdravija prehrana sada će pomoći našoj budućnosti da se osvrnemo unazad i kažemo: “Učinio/učinila sam dobar posao jedući zdravo.” Ali, imamo i sadašnju verziju sebe koja će neizbježno zeznuti stvari i grickati nezdravu hranu kasno naveče. Tome se možemo suprotstaviti korištenjem pametnih tehnika za predanost i posvećenost.

Ljepota ove tehnike zabrane sebi je u tome što postavlja neka ograničenja na naše buduće ponašanje. Zapravo, koristimo ga da na primjer zaključamo/ugasimo ili smanjimo zvuk telefona za vrijeme sastanka ili porodične večere kako bismo bili prisutniji sa ljudima s kojima razgovaramo.

Možda moraš žrtvovati neke sadašnje navike, ponašanja i odnose za svoju buduću verziju sebe

Za bilo koji kompromis koji postoji između našeg sadašnjeg i našeg budućeg ja, uvijek je naše sadašnje ja ono koje se mora žrtvovati, a naše buduće ja može, ali ne mora imati koristi od tih odluka. To je gotovo kao da si u lošoj toksičnoj vezi u kojoj si ti taj, koji uvijek radi stvari za drugu osobu.

“Jedan od načina da se to zaobiđe jest pokušati preoblikovati stvari tako da te žrtve ne budu tako teške za preduzeti. Tokom nedavnog istraživanja provedenog s kolegama, radio sam sa jednom kompanijom, kako bih pokušao vidjeti hoće li se novi korisnici njene aplikacije prijaviti za automatski štedni račun. Pitali smo te nove korisnike žele li uštedjeti 150 dolara mjesečno, 35 dolara sedmično ili 5 dolara dnevno. Četiri puta više ljudi prijavilo se za račun kada je bio postavljen na 5 dolara dnevno, dijelom zato što se čini da je to mnogo lakša i manja žrtva. Ako želimo postupati ispravno prema sebi u budućnosti, moramo smisliti načine da ublažimo napetost i obezbijedimo dobar kompromis između sebe sadašnjeg i budućeg JA”, savjetuje prof dr Hal Hershfield.

Izvor: fastcompany.com

Preuzeto sa: ultra.ba