Omladinski radnici kao resursi za institucije i društvo u BiH

Na inicijativu Instituta za razvoj mladih KULT, 2014. godine, zanimanje stručnog saradnika za rad s mladima uvršteno je u klasifikaciju zanimanja Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Stručni saradnici za rad s mladima (a poznatiji kao omladinski radnici) su osobe koje rade u omladinskim centrima, omladinskim klubovima, omladinskim organizacijama, organizacijama koje rade s mladima ili javnim ustanovama koje podržavaju razvoj mladih. Stručni saradnici podržavaju profesionalni, lični i obrazovni razvoj mlade osobe. Radeći s mladima na različitim idejama i inicijativama, stručni saradnici za rad s mladima zajedno s mladima rade i na razvoju zajednica u kojoj djeluju.

Na nekoliko različitih lokacija u Sarajevu, danas smo sa učesnicima diskutovali: šta je omladinski rad i ko su omladinski radnici u BiH, o dobrobitima i zdravlju mladih i onih koji rade s mladima rade, te koje su to inovacije potrebne u radu s mladima u Bosni i Hercegovini?

Grupa učesnika koja je razgovarala o omladinskom radu i omladinskim radnicima u BiH zaključila je da i omladinski radnici u radu trebaju pomoć i podršku i da zajedno sa mladima čine savršen tim koji uspijeva u realizaciji ideja potrebnih za stvaranje boljih prilika za mlade u BiH.

„Rad omladinskog radnika je veoma dinamičan i nikada nije dosadan. Međutim, omladinski radnici ne moraju sve znati. Nismo superheroji, mada imamo različite moći”, navodi kroz smijeh Branislav Ristić, omladinski radnik iz Banja Luke.

“Mladim osobama je važan osjećaj pripadnosti i da ih neko ne uslovljava, važno kreirati atmosferu gdje mogu bezbjedno pogriješiti i imati priliku da isprave grešku”, nastavlja Branislav.

Druga grupa razgovarala je o dobrobitima i zdravlju mladih i onih koji rade s mladima, pa su se složili da se o zdravlju mladih i onih koji rade s mladima ne govori dovoljno, a da značaj mentalnog zdravlja ponekad ne razumijemo na pravi način. Grupa je navela da je često povjerenje u zdravstveno osoblje i institucije od presudnog značaja, ali to povjerenje se dugo gradi a potrebno je vrlo malo da se izgubi. Svakako, mladi su se složili da ne treba generalizirati.

A šta je s onima koji rade s mladima?

Iz razgovora ove grupe moglo se zaključiti da je ponekad i onima koji rade s mladima potrebna pauza jer omladinski radnici često preuzimaju ulogu ‘spašavanja svijeta i mladih’ a ne ‘spašavanje projekta’: “Ne smijemo zaboraviti da smo mi nečija majka, sestra, brat, dijete i slično i da moramo radi sebe izgraditi taj balans kada je riječ o poslu i privatnom životu. To je odgovornost svakoga od nas. Moramo biti dovoljno dobro da bismo bili dovoljno dobri“, zaljučila je Senka Čimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja s kojom je ova grupa razgovarala.

Grupa koja je diskutovala o inovacijama u radu s mladima smatra da je potrebno smisliti aktivnosti kojih nema u bližoj okolini, međutim i da je prilično teško naići na podršku i primjenu tih inovacija. U toku razgovora prisutni su spomenuli i društvene mreže i da smatraju da je plasiranje sadržaja ustvari inovativnije od samih društvenih mreža. Smatraju i da je potrebno inovativno uključivati marginalizirane grupe i da bi to bilo vrlo korisno za budućnost omladinskog rada.

“Ova sesija je bila jako korisna za mene kao službenicu za mlade. Otkrila sam prvenstveno da je ključna inovacija da saslušamo mlade, da u svakom momentu trebamo ispitati i čuti njihove želje i potrebe te u skladu sa njima kreirati politike, strategije, budžet i sve aktivnosti. Važno je pratiti, mijenjati i usklađivati aktivnosti shodno informacijama koje dobijemo. Također sam spoznala i drugačije vidove komunikacije koji mladi koriste, a za koje nisam znala da idu do tih detalja. Postavlja se pitanje da li je to dobro ili loše, da li sve naše buduće aktivnosti trebamo usmjeriti i prilagoditi njima? Mislim da je nemoguće odvratiti mlade od komunikacijskih trendova koji su im bliski, nego se mi trebamo prilagođavati. Postoje otpori i ja sam protiv nekih trendova, ali ih trebamo poznavati i pratiti. Ova sesija mi je pomogla i da se zapitam dokle smo u praćenju, da li pratimo korak sa mladima ili zaostajemo u tom procesu. Shvatila sam da je potrebno puno toga mijenjati kako bismo se mogli približiti njima ukoliko ih želimo čuti. Trebamo pronaći načine kako da im se približimo pa onda ispitati načine kako da neke stvari njima prilagodimo”, rekla je Belma Lepir Cviko, službenica za mlade u Općini Novo Sarajevo.

Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira je Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Ambasade Švedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.

Preuzeto sa: https://mladi.org/omladinski-radnici-kao-resursi-za-institucije-i-drustvo-u-bih/