Ljubaznost je budućnost liderstva

Neki bi mogli reći kako je ovo naivan način gledanja na svijet. Iako su ljubaznost i dobrota bitni u životu, ne mogu vas provesti kroz posao, zar ne? Ali bolje pitanje je “zašto ne?”

Serijski poduzetnik Gary Vaynerchuk dosljedno govori o moći ljubaznosti u poslovanju. On vjeruje kako su meke vještine važnije nego što mislite.

“Vremenom smo stavili toliki naglasak na pojmove asertivnosti i snage da smo pretpostavili da to znači da ne možete imati te druge kvalitete ljubaznosti i empatije.” – Jacinda Ardern

“Loše se prodaje kratkoročno, dobro uvijek pobjeđuje na kraju”, kaže on.

Neki bi mogli reći da je ovo naivan način gledanja na svijet. Iako su ljubaznost i dobrota bitni u životu, ne mogu vas provesti kroz posao, zar ne? Ali bolje pitanje je: zašto ne?.

Zašto cijenimo život sretan, ispunjen i pun ljubavi, ali na poslu neki smatraju da je jedini način da napreduju korištenjem moći i čvrstine? U životu se aktivno uklanjamo iz toksičnih veza jer znamo da je to beskorisno, pa zašto bi, u kontekstu posla, bilo drugačije?

Prema mom iskustvu, što sam više empatična, suosjećajna i iskrena, to više ljudi gravitiraju prema ishodu na kojem radimo. Ne postoji nauka iza ideje da biti fin, harizmatičan ili simpatičan znači da je veća vjerovatnoća da ćete biti gurnuti ili da vas ljudi neće poštovati. To je stari način razmišljanja s nedostatkom dokaza koji bi to potkrijepili.

Znanost nam, međutim, govori da je veća vjerovatnoća da će ljudi napustiti posao zbog nedostatka podrške ili veze sa svojim šefom.

Američka studija iz 2019. otkrila je da je 57 posto zaposlenih dalo otkaz zbog svog šefa. Još 14 posto je napustilo više poslova zbog svojih menadžera, a dodatnih 32 posto ozbiljno je razmišljalo o odlasku zbog svog menadžera. Ovo sugerira da kompanije možda traže na pogrešnom mjestu dok traže mogućnosti da privuku, zadrže i rastu talente.

Ljudska veza je bitna

Gallup otkriva iz godine u godinu u svojim anketama američkih radnika da “primanje komplimenta, riječi priznanja i pohvale može pomoći pojedincima da se osjećaju ispunjenijima, podignu svoje samopoštovanje, poboljšaju svoje samoprocjene i izazovu pozitivne emocije”. Sigurno to stvara produktivnost u timovima i mora biti dobra stvar?

Dobro poznata Google studija – pod nazivom Projekat Aristotel – o izgradnji savršenog tima pokazala je da su ljudske veze važne na poslu kao i bilo gdje drugdje.

“Ponašanja koja stvaraju psihološku sigurnost – smjenjivanje u razgovoru i empatija – dio su istih nepisanih pravila kojima se često obraćamo, kao pojedinci, kada trebamo uspostaviti vezu”, pokazalo je istraživanje. “A te ljudske veze su važne na poslu kao i bilo gdje drugdje. Zapravo, ponekad su važnije.”

Google-ovo intenzivno prikupljanje podataka i analiziranje brojeva doveli su do istih zaključaka koje su dobri menadžeri oduvijek znali. U najboljim timovima, članovi slušaju jedni druge i pokazuju osjetljivost za osjećaje i potrebe.

Nauka nam također govori da možemo zadržati ljude tako što imamo zdravo, podržavajuće, empatično i visoko komunikativno okruženje oko sebe – zaključak je Gallup izvukao iz decenija podataka i intervjua sa 25 miliona zaposlenih. To je zdrav razum, sada više nego ikada prije, jer kompanije nastoje da održe produktivnost tokom pandemije i sa stalnom udaljenom radnom snagom.

Jak i hrabar

Drugi argument vrijedan demistifikacije je pojam da empatičan, ‘meki’ vođa ne može biti jak i hrabar. Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern nas je uvijek iznova učila da lideri mogu biti i empatični i jaki.

U Leading With Empathy, Ardern naglašava svoju želju da vodi s ljubaznošću i ne plaši se da se fokusira na empatiju ili da bude vođena empatijom.

“Mislim da je jedna od tužnih stvari koje sam vidjela u političkom rukovodstvu – jer smo tokom vremena stavili toliko naglaska na pojmove asertivnosti i snage – da smo vjerovatno pretpostavili da to znači da ne možete imati te druge kvalitete ljubaznosti i empatije”, kaže ona.

“A ipak, kada razmislite o svim velikim izazovima s kojima se suočavamo u svijetu, to je vjerovatno kvalitet koji nam je najpotrebniji. Potrebni su nam lideri sposobni da saosećaju sa okolnostima drugih; da suosjećamo sa sljedećom generacijom u ime koje donosimo odluke. I ako se fokusiramo samo na to da nas vide kao najjaču, najmoćniju osobu u prostoriji, onda mislim da gubimo ono zbog čega smo trebali biti ovdje.”

Dakle, kako se ljubazni lideri nose sa teškim situacijama? Uz autentičnost i empatiju naravno.

Jacinda kaže: „Zapravo sam odlučila da ne želim nužno da pravim čvrstu spoljašnjost. Umjesto toga, samo sam naučila kako da filtriram stvari; kako na neki način prihvatiti tu kritiku i saslušati je kada je trebalo, ili na neki drugi način reći: ‘Pa, zapravo ta osoba samo dolazi iz sasvim drugačije perspektive’, i jednostavno naučiti kako je filtrirati. I to je bila zaista zahtjevna staza za preći. Zapravo, svijetu ne treba puno političara debelog sloja kože; trebaju ljudi kojima je stalo.”

Isto važi i za poslovne lidere. I nije bitno da li je kompanija velika ili mala. Neki će možda reći da je u redu biti takav u start-upu, ali to ne funkcionira za preduzeće zbog teških odluka i potrebnih kompromisa – opet pitam „zašto ne?” Svi smo mi ljudi i imamo potrebe za motivacijom kao što su pripadnost, ljubav, sigurnost i poštovanje. Saosećajno liderstvo je sposobnost da se teške stvari rade na ljudski način.

Kada, ne ako

U McKinseyjevoj knjizi CEO Excellence, koja se bavi time kako izvrsni izvršni direktori usklađuju organizaciju, navedeno je da svih 67 izvršnih direktora koji su predstavljeni u knjizi tretiraju meke vještine isto kao i tvrde. Podjednaku su rigoroznost stavili na način na koji su se bavili temama kao što su talenat, kultura i dizajn organizacije. Oni znaju da je ovo izvor konkurentske prednosti kada to shvate kako treba, a ne ako to učine.

Kao lideri, dužni smo da brinemo o ljudima koje vodimo. Oni od nas koji su spremni ostaviti svoj ego po strani mogu rasti kao lideri i postati bolja verzija sebe na poslu i u životu. Moderno liderstvo u 21. vijeku zahtijeva ljubaznost koja stvara zdravo tlo za tri veoma kritična sastojka u uspješnim timovima koji zadržavaju talenat: efikasnu komunikaciju, psihološku sigurnost i prilike za rast.

Imate priliku da stvorite smisleno, pozitivno i uspješno okruženje za svoje ljude koje ne samo da će imati trajni utjecaj na pojedince do kojih dođete, već će stvoriti talasni efekat povećane društvene povezanosti i uključivanja u cijeloj kompaniji.

Posao je veliki dio naših života, biti sretan i cjelovit na poslu znači da zaista živite. Ako možete širiti malo ljubaznosti i radosti na poslu, onda to učinite – dokazi nam govore da će se učinak i produktivnost samo povećati.

Najbolji timovi su tamo gdje članovi i vođe slušaju jedni druge i pokazuju osjetljivost na osjećaje i potrebe. Pa zato pokušajte i uljepšajte nekome dan.

Članak „The future of leadership is kindness“, autorke Karina Parisella, objavljen na ANZ bluenotes, prevela je Merjema Germić za portal Pit.ba

Preuzeto sa: manager.ba