Kako da vam nova znanja “ne ispare iz glave” nakon poslovne edukacije
Svima se dogodi da pročitamo neku korisnu knjigu ili sudjelujemo na edukaciji koja nas inspirira i pruži nam obilje korisnih znanja… Da bismo onda kroz par tjedana sve zaboravili.
Zaboravljanje je prirodno i korisno. Gdje bismo došli da pamtimo svaku nebitnu sitnicu? Naša pohrana bi se brzo popunila i ne bi bilo mjesta za nove informacije. Zaboravljanje je tu obrambeni mehanizam. Problem je kada se taj mehanizam aktivira nad onim vještinama i informacijama koje bismo željeli zauvijek zapamtiti.
Krivulja zaboravljanja bez razmaknutog ponavljanja
(Slika 1 – krivulja zaboravljanja koja prikazuje gubitak informacija kako prolazi vrijeme)
Naš mozak korisnim smatra samo ono što stvarno koristimo. Kako onda trajno zapamtiti neke informacije s edukacije koje nismo još krenuli koristiti ili ih jednostavno nećemo koristiti toliko redovito?
Tajna je u ponavljanju!
Točnije, u metodi učenja i pamćenja koja se zove spaced repetition (razmaknuto ponavljanje).
Razmaknuto ponavljanje je koncept koji je utemeljio njemački psiholog H. Ebbinghaus krajem 19. stoljeća, a do danas je više puta dokazana kao efikasna metoda koja ubrzava učenje.
Ova metoda pomaže usporiti zaboravljanje kroz nekoliko vremenski razmaknutih ponavljanja. Najbolja stvar kod ove metode je da su ta ponavljanja stvarno toliko razmaknuta da se daju uklopiti i u užurbane živote. Ponoviti moramo svega 4-5 puta!
Raspored ponavljanja je sljedeći: 1-2-7-30-… To znači da bismo ono što danas prvi puta učimo trebali ponoviti tijekom istog dana (1), sutradan (2), sedmi dan od prvog učenja (7) i mjesec dana od prvog učenja (30).
Krivulja zaboravljanja s uključenim razmaknutim ponavljanjem
(Slika 2 – zelene krivulje pokazuju manje zaboravljanja nakon svakog novog razmaknutog ponavljanja)
Recimo da smo jutros bili na 3-satnoj edukaciji. Ako želimo dugotrajno zapamtiti nova znanja, prvi puta trebamo ponoviti taj isti dan: recimo tijekom poslIjepodneva. Ne mora to biti dodatna 3 sata učenja, već barem 10-20 minuta da se podsjetimo edukacije i ponovimo sve najbitnije informacije. Na kraju prvog ponavljanja, potrebno je u kalendar ubaciti podsjetnike za ostala ponavljanja po našem rasporedu iznad.
U redu je da između 2 ponavljanja ponešto zaboravimo. To je normalno i baš će nam prisjećanje pomoći da dođemo do dugotrajnog znanja. Možemo to shvatiti na način da je naš mozak “tvrdoglav” i da mu ponavljanjem poručujemo: Hej, ovo mi je bitno: daj se podsjeti i nemoj više zaboraviti! Zbog “tvrdoglavosti” mozga, moramo taj postupak ponoviti nekoliko puta i eto nam razmaknutog ponavljanja.
Ako pratimo ovaj raspored, dobit ćemo dugotrajno i precizno pamćenje bez straha da će nam se nešto pomiješati ili da će nam znanje “ispariti”.
Raspored ponavljanja koristan za sve vrste učenja
Ovaj raspored ponavljanja može se koristiti za sve vrste učenja, od poslovnih edukacija preko učenja jezika ili vještina. Uvijek možemo dodati više ponavljanja nego što raspored nalaže, ali on bi nam trebao služiti kao minimum ispod kojeg ne idemo. Ako informacije nećete koristiti redovito, možete dodati i ponavljanja nakon pola godine, godine dana, 3 godine i slično…
Sretno s pamćenjem!
Preuzeto sa: eduza.hr