Šta neuredan dom govori o tvom mentalnom zdravlju?
Čini se da na svijetu postoje tri tipa ljudi: uredni, neuredni i oni negdje između. Okačiš li jaknu? Baciš je na pod? Staviš na stolicu? Postoji jaka korelacija između stanja tvog doma i stanja tvog uma. Možda jednostavno nisi stigao/la do čišćenja ove sedmice… ili nekoliko sedmica. Ali kako možeš znati da li je to jednokratna situacija ili simptom mentalnog poremećaja?
„Stanje nečijeg doma može biti trag za njihovo emocionalno stanje“ dr. Sadi Jimenez, naturopatski doktor u My LA Therapy. „Na primjer, depresija se može manifestovati kao neuredan i pretrpan dom. To takođe može ukazivati na to da je nastupila apatija. Osoba bi mogla biti preopterećena u nekim područjima svog života i to se manifestuje zanemarivanjem svoje okoline.”
Nacionalni američki institut za mentalno zdravlje ponavlja Jimenezovu teoriju, navodeći da ako je naše životno okruženje nekada bilo u prilično dobrom stanju, ali smo ga u posljednje vrijeme zanemarivali, to bi moglo ukazivati na problem mentalnog zdravlja. To je zato što, na primjer, kada neko pati od depresije, istraživanja pokazuju da svakodnevni zadaci – poput čišćenja – postaju sve teži. I što duže zadatak bude neodrađen, veća je vjerovatnoća da će ga osoba izbjegavati.
Utvrđeno je ne samo da nered povećava stres, već su i druge studije otkrile da je, vizualno, mozgu teško obraditi više objekata odjednom – za razliku od situacije kada je naš prostor prilično prazan. Istraživanje je pokazalo da su ljudi s čistim domovima generalno zdraviji od onih s neurednim.
Dakle, na drugoj strani spektra je osoba koja je super uredna i organizovana. „Ideja o preteranoj urednosti može se poistovjetiti s emocijama potrebe za kontrolom“, kaže Jimenez. “To može predstavljati strah od puštanja i pronalaženja zadovoljstva ili sigurnosti u kontroli nečijeg okruženja.” Na primjer, neki ljudi pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD), a njihovi rituali čišćenja mogu oduzeti mnogo vremena. Ali drugi mogu biti više uredni nego neuredni, i to nije razlog za brigu.
U nastavku, više o tome šta tvoj kućni prostor govori o tvom prostoru u glavi — i šta možeš učiniti po tom pitanju.
Kako znati da li je neurednost ili urednost problem?
Jimenez kaže da postoji način da se utvrdi da li stanje našeg doma ili životnog prostora negativno utiče na nas. „To je problem ako zauzima druge aspekte života“, kaže ona. “Na primjer, ako se pojavi potreba za čišćenjem kada se pojavi neugodna emocija.” A isto važi i za nered.
„Nered u bilo kom stepenu uzrokuje probleme, bez obzira da li ljudi to shvataju ili ne“, kaže stručnjakinja za kućnu organizaciju i suosnivač The Home Edit Joanna Teplin. “Niko zapravo ne uživa u tome što ujutro ne može pronaći svoje ključeve ili vidi gomilu neželjene pošte svaki put kada uđe u kuhinju. To jednostavno nije način da se živi.” Ona kaže da što više ignorišemo nered, to će biti sve neurednije i više ćemo se osjećati preopterećeno. Osim toga, to može uticati na naše međuljudske odnose ili uzrokovati da nemamo goste, iz srama zbog nereda.
Suzanne Kennedy, profesionalna organizatorka sa sjedištem u New Yorku, dodaje da je obično mnogo “težine” povezano s neredom. „Osoba će se često osjećati zaglavljeno – smatram da to onda vodi do osjećaja da nema kontrole nad svojim životom i da joj je teško postići stvari, projekte i tako dalje“, kaže ona.
Šta učiniti s neurednim kućnim okruženjem?
Recimo da smo neuredni i ne možemo napraviti više od nekoliko koraka u svom domu, a da se ne spotaknemo o nešto. Želimo ovo promijeniti, ali nam se čini nemogućim. Pa, šta sad? “Idite korak po korak”, kaže Jimenez. „Mnogi od nas se fokusiraju na širu sliku, ali u stvari, imamo pristup samo trenutku. Tada se moramo ohrabriti da uložimo sav svoj trud u izvršavanje malih zadataka tokom dana.”
Slično, Teplin kaže da se sve svodi na nešto što ona naziva “uređivanje”. „Ako želite da kreirate sistem koji ćete zaista održavati, morate da uklonite sve iz prostora, grupišete stavke u kategorije i očistite sve što više ne želite ili ne trebate“, objašnjava ona. “U suprotnom, samo prebacujete nered naprijed-nazad.” Kao i Jimenez, Teplin kaže da počnemo od malog. „Ne pokušavajte da se pozabavite cijelom svojom kućom odjednom – to nije realno i bićete preopterećeni,“ kaže ona. „Umjesto toga, počnite s fijokom. Znanje i samopouzdanje koje steknete na manjim projektima će vas motivisati da se uhvatite u koštac s većim.”
Kvalitet života je upitan kada se dešava gomilanje stvari i nered utiče na naš svakodnevni život, kao što je Jimenez ranije rekao. Da li nam to dodaje više stresa i potrošenog vremena dok pronađemo stvari? Da li sve naše stvari negativno utiču na naš odnos sa partnerom, cimerima ili članovima porodice?
Preduzimanje akcije je prvi korak, a Kennedy kaže da je čišćenje najuspješnije kada se na to ne gleda kao na jednokratnu situaciju, već kao na stalni dio svog života.
Izvor: thezoereport.com
Preuzeto sa: ultra.ba