Zašto je dobro biti optimist

Pozitivan pogled na život može poboljšati vaše fizičko i mentalno zdravlje i blagostanje, čak vam može pomoći da duže ostanete mladi, pokazuju istraživanja. Upoznajte se s provjerenim načinima da utječete na svoju pozitivu.

Gledanje na život sa svjetlije točke naučno je dokazano da poboljšava raspoloženje, da ćete tako ostvariti svoje ciljeve i unaprijediti svoje zdravlje. I ne morate da mijenjate svoju ličnost iz korijena! Čak i male razlike u vašim stavovima i uvjerenjima mogu donijeti veliku dobrobit, piše portal Ljepota i zdravlje.

Kako pozitivan pogled na život može utjecati na naše zdravlje

Ono što optimizam čini tako moćnim jeste to što je on zasnovan na realizmu – ne radi se samo o jednostavnom mišljenju da će stvari biti u redu. Pravi optimisti su pragmatični, možda zato što skeniraju horizont da vide što bi moglo poći po zlu, a zatim planiraju kako da riješe potencijalne zamke, kako bi stvari mogle krenuti kako treba. Drugim riječima, optimisti proaktivno rade na tome da se pozitivan ishod dogodi. Zauzvrat, oni postižu velike zdravstvene benefite, uključujući:

Duži život

Optimisti u odnosu na pesimiste imaju manji rizik od kroničnih bolesti kao što su dijabetes i oboljenja srca. To je zato što, djelomično, optimisti imaju i tendenciju da vode zdrav način života. Objašnjenje: ako očekujete dobre stvari za sebe, onda ste skloniji i da radite dobre stvari da biste uopće krenuli u tom pravcu, kažu stručnjaci.

Manje stresa

Optimisti se bolje nose s tenzijom, što također znači da mogu regulirati porast nivoa hormona stresa – kortizola. Svi doživljavamo skokove kortizola, ali optimisti će se vjerojatno pozabaviti problemom direktno, što povećava njihove šanse da ga i riješe.

Manji rizik od depresije

Pozitivni obrasci razmišljanja mogu poslužiti kao neka vrsta „psihološke imunizacije”. Možemo se boriti protiv depresije na isti način na koji nas vakcine štite od virusa. Optimisti imaju tendenciju da više njeguju kvalitetne društvene kontakte, te tako imaju bolju podršku koja im služe kao sigurnosna mreža u teškim vremenima.

Sporije starenje

Pesimisti imaju tendenciju da posjeduju kraće telomere – ponovljene sekvence DNK koje formiraju zaštitne kape na krajevima naših kromosoma – od nepesimista, prema istraživanju s Univerziteta Kalifornije, San Francisko.

Ovo znači da njihove telomere brže stare. Ćelije s kraćim telomerama cirkuliraju i oslobađaju velike količine inflamatornih proteina koji doprinose upali, što jeste mehanizam starenja.

Načini da postanete optimističniji

Dobre vijesti su da čak i ako vam ne ide prirodno od ruke, postoje provjereni načini da promijenite svoje stavove. Otprilike 25 do 30 posto optimizma je genetski određeno, a ostatak ima veze s obrascima razmišljanja koje možemo kontrolirati. Koristite bilo koju strategiju ili sve od ponuđenih – da biste pokrenuli „uzlaznu spiralu pozitivnih misli”.

Koristite olovku

Istraživanja pokazuju da kada ljudi zapišu viziju svog ‘najboljeg ja’, sa što je moguće više detalja, a zatim ga vizualiziraju po pet minuta dnevno sedmicu ili dvije postaju optimističniji.

Prestanite da iskrivljujete stvari

Često se pesimistički stav formira kad razmišljamo u stilu ‘sve ili ništa’ i vjerujemo da su naša trenutna osjećanja – očaj, bijes, povrijeđenost – trajna. U ovakvim situacijama, povucite se korak unazad i mislite o sebi u trećem licu, pa ponovo procijenite situaciju. To će vam pomoći da budete objektivniji.

Provodite vrijeme s pozitivnim ljudima

Dobri odnosi su jedan od faktora koji najviše korelira sa zdravljem i srećom, prema Harvardskoj studiji o razvoju odraslih. Druženje snižava kortizol i aktivira dopamin, hormon sreće. Kada se okružite optimistima, povećavate šanse da postanete jedan od njih, jer su i ponašanje i mindset „zarazni”.

Provjerite realitet

Ljudi su djelomično programirani da zamišljaju negativno i da predviđaju da će stvari poći naopako, kako bi se pripremili na baš sve što ih može sačekati u budućnosti. Ipak, neki od nas mnogo brinu i o stvarima koje se nikada neće dogoditi.

Da bi zaustavili razmišljanje o „sudnjem danu”, zapišite što vas brine, a zatim da se vratite ovome mjesec dana kasnije, da vidite koje su se negativne stvari desile. To je provjera realnosti za naša očekivanja od budućnosti. I ovo nam može pomoći da s vremenom smanjimo brigu.

Preuzeto sa: manager.ba