Zelena energija i zvuk tišine

Piše: Dijana Petrušić, studentica Fakulteta političkih nauma Univerziteta u Banja Luci, Odsjek Žurnalistika za mislioprirodi.ba

Bosna i Hercegovina bi do 2030. godine trebala proizvoditi preko 60% električne energije iz obnovljivih izvora energije. Cilj koji je iz ove perspektive, teško dostižan.

Bosna i Hercegovina trenutno svoj najveći dio potreba za električnom energijom zadovoljava iz tzv. prljavih izvora, najvećim dijelom iz uglja. Preko polovine potreba električne energije nabavlja se iz uglja, dok je preko 40% iz hidroelektrana. Ono što bi trebalo sada da bude prioritet i da prati zelenu agendu u proizvodnji električne energije iz vjetro i solarnih elektrana, ne zadovoljava ni minimalne potrebe. Tek pola procenta električne energije dobija se iz ovih ovih obnovljivih izvora, što je nedovoljno. S druge strane, postoje najave svih nivoa vlasti u zemlji o ulaganjima koja se mjere u milijardama maraka, ali sve za sada ostaje na najavama.

Potencijal za bacanje

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, a prema studijama koje su rađene, ima najviše potencijala u Evropi, kada je riječ o kombinaciji vode, vjetra i sunca. Međutim, interes za korištenje tog potencijala za sada je mali.

Novim zakonom koji je donijela FBiH, izgradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana na području ovog entiteta, ubuduće će biti mnogo jednostavnija. Njime se definište elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti i dozvole za njihovo obavljanje.

Primjena ovog zakona pojednostavljuje administrativne postupke za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, te uvođenje novih kategorija i djelatnosti na tržištu električne energije.

Ekonomista Damir Miljević, koji je i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET, kaže da proizvodnja struje iz sunčeve energije i vjetroenergije postaje sve jeftinija i jednostavnija.

Kako je Miljević naveo, u BiH je sve više kompanija koje prave svoje elektrane, te smatra da je to posljedica poskupljenja struje kod domaćih elektroprivreda što se prije svega odnosi na proizvodnju struje iz sunčeve energije.

“Priča da će elektroprivrede provesti energetsku tranziciju je priča u propast”, upozorio je i dodao da se od njih to ne može očekivati, jer žele održati monopolistički položaj.

Na energetskom samitu koji je nedavno održan u Neumu, razgovaralo se o potrebi reforme energetskog sektora i putu Bosne i Hercegovine u tranziciji ka čistoj energiji.

Majkl Marfi, ambasador SAD-a u BiH, tom prilikom je rekao kako je od ključne važnosti da BiH osigura svoju energetsku sigurnost i nezavisnost.

Upozorio je da BiH nije uspjela da riješi neka od gorućih pitanja, poput usvajanja zakona o električnoj energiji i gasu na državnom nivou.

“Energetika je od suštinske važnosti za BiH, njenu ekonomiju i živote običnih građana/ki. Lideri BiH su se obavezali na čistu energiju i energetsku efikasnost što može dovesti do novih radnih mjesta”, rekao je Marfi.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, je rekao da je za BiH od velike važnosti da ostvari energetsku tranziciju, te da je BiH usvojila Strategiju o energetskoj tranziciji u kojoj se nalaze svi ciljevi i namjere stvaranja održivog energetskog sistema zasnovanog na tranziciji ka čistoj energiji.

Konzumenti u RS

Što se tiče Republike Srpske, ona je otišla jedan korak dalje, usvajanjem izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije, u kojem je data mogućnost stanovništvu da budu istovrmeno i proizvođači i potrošači, odnosno , da dio proizvedene električne energije, vrate u mrežu i na taj način smanje troškove. Petar Đokić, ministar energetike u Vladi RS, kaže da je započeta rekonstrukcija energetskog sektora.

“U Republici Srpskoj su započeta dodijeljivanja koncesija za solarne i vjetro projekte ukupne instalisane snage od 600 MW, a svi će biti završeni najkasnije za pet godina.”, rekao je Đokić.

Na samitu energetike koji je održan u martu u Trebinju, glavna poruka je bila da Republika Srpska ima stabilne izvore energije i da neće odustati od investicionih projekata, te da je otvorena za svaki vid saradnje.

“Problem za energetiku BiH jeste neorganizovano tržište električne energije i nemogućnost plasiranja na tržište”, rekao je je direktor Elektroprivrede Republike Srpske, Luka Petrović.

Uzimajući u obzir sve navedeno, može se zaključiti da je BiH još na samom početku kada je riječ o korištenju električne enrgije iz obnovljivih izvora. Bosna i Hercegovina do 2030. godine mora da ispuni kvotu od 65% proizvodnje električne energije iz zelene enregije, ali osim usvojenih strategija, na terenu se malo šta konkretno realizuje. Najveći probem u ovoj oblasti i razlog za spore procese realizacije projekata je nadležnost u energetskom sektoru, koja je podijeljena prvo na kantone, zatim entitet i na kraju na državni nivo, što sam proces početka realizacije projekata produžava i do nekoliko godina.

Preuzeto sa: mreza-mira.net