3 savjeta kako slušati svoje unutrašnje dijete i smanjiti stres
Biti odrasla osoba može biti iscrpljujuće, jer moraš konstantno da poštuješ neka pravila, da budeš odgovorna i zrela osoba, da računi budu plaćeni na vrijeme, da posao funkcioniše bez problema, a ukoliko brineš i o članovima porodice, zaista moraš priznati nije uvijek sve tako jednostvano, nego je isrpljujuće. Sjeti se životne radosti, koju smo imali dok smo bili djeca.
Sposobnost ponovnog ujedinjenja sa svojim unutrašnjim djetetom, trebala bi biti više od pukog ponovnog sjećanja na prošlost, već bi trebala biti dio tvog svakodnevnog iskustva i sastavni dio onoga, što zapravo jesi. Kao odrasli ljudi, tako nas je lako nasikirati i izjedati životnim borbama, problemima i izazovima, da često zaboravimo na sitnice u životu, koje nam zapravo donose radost, baš kao kad smo bili djeca. Prepuštanje svom unutrašnjem djetetu ne znači zanemarivanje ljepote, koja cvjeta u fazama zrele dobi, već prisjećanje na najjednostavnije, često najdjetinje stvari, koje su nam nekada donosile radost. Evo 3 savjeta, koje je fantastično zapamtiti, prilikom ponovnog ujedinjenja sa svojim unutrašnjim djetetom.
Uzmi malo odmora
Nakon dugog radnog dana, kuhanje i spremanje kuće, nam je posljednja stvar na umu. Razmisli o tome kada si posljednji put u svojoj najudobnijoj pidžami jela/jeo zdjelu žitarica, sladoleda ili tanjir palačinki nakon lošeg ili napornog dana. Mogućnost da se makar na trenutak odmaknemo od odgovornosti i ne brinemo previše za druge je upravo ona vrsta “lijeka”, koji nam je potreban. Žudiš za sladoledom? Samo naprijed! Popularna poslastica, nam omogućuje mentalno putovanje u prošlost i ponovno se osjećamo kao dijete. Dopuštaš sreći da nastane, kada se počneš opuštati i razmišljati o svjetlijoj strani života. Svima nam je potreban odmor i opuštanje u nekom trenutku i ne bi se se trebali izvinjavati ili da nas grize savjest zbog ponovnog pronalaska malih trenutaka sreće.
Radi manje, igraj se više
“Trudi se, mnogo radi se” moto je po kojem mnogi od nas žive, ali kada je u pitanju ponovno spajanje sa našim unutrašnjim djetetom, vrijeme za igru je relevantnije, nego ikad prije! Svaka se odrasla osoba može sjetiti, koliko im je bilo važno kao djetetu iskusiti radosti igranja s prijateljima, roditeljima ili čak sami. Kao odrasli, trebamo sebi dati dozvolu za igru i usmjeti se ka onim stvarima, za koje smo mislili da smo ih izgubili na putu odrastanja u odraslu osobu. Tvoja verzija igre može uključivati preskakanje vijače, plesanje ili možda pričanje viceva sa svojim radnim kolegama/kolegicama, kako biste svi zajedno skrenuli nakratko misli s vašeg napornom poslovnog rasporeda. Posveti se bar u jednom dijelu dana igri, opuštanju, bezbrižnim trenucima sreće, relaksaciji, zezanju, smijanju, društevnim igrama, druženju s prijateljima…
Prigrli majku prirodu
Pogled na prirodu, budi nam maštu i otvara oči za beskrajnu ljepotu. Svijet u kojem cvijeće prekrasno izgleda i miriše, hodanje bos/bosa po travi ili kamenčićima, maženje i igra sa životinjama, kućnim ljubimcima, šetnja pored rijeke, jezera, mora, planinarenje. Mogućnost povezivanja s prirodom, omogućava vezu s nečim većim od nas samih. Bez obzira hodaš li bos/bosa po svježoj zelenoj travi ili piješ jutarnji čaj, dok uživaš u cvrkutu ptica, povezivanje s prirodom na mentalnom i fizičkom nivou, ubrzava tvoj lični razvoj i rast i budi prisutnost sa prirodnim svijetom.
Preuzeto sa: ultra.ba