Izađi iz zone komfora uz 10 navika koje će ti promijeniti život

Niko nikada nije napravio ništa izvanredno u svojoj zoni komfora. Naš mozak je programiran, tako da je teško preduzeti velike korake, dok ne osjetiš barem neki oblik stresa i nelagode. Loše zvuči, ali je istinito. U stvari, performanse dostižu vrhunac, kada se čovjek nalazi daleko izvan svoje zone komfora. Ako je nekome previše ugodno i prijatno, konačan rezultat pati zbog neaktivnosti, dok se sa druge strane, nivo stresa rapidno povećava, ukoliko su neizvjesnost i nelagoda preveliki.

Vrhunski uspjeh i nelagoda, idu ruku pod ruku. Izlazaskom van svoje zone komfora, osjećaćeš se produktivnije, a to ne mora biti nešto ekstremno, poput uspona na Mount Everest. Svakodnevni izazovi najviše pomijeraju tvoje granice, od kojih nijedan ne zahtijeva let do Nepala. Izađi iz svoje zone komfora i zabavi se novim izazovima.

Budi se rano

Ako nisi ranoranilac, ustajanje ranije nego inače, može te odvesti van standardne zone komfora. Zato, ako ustaneš dovoljno ranije prije početka posla i odradiš nekoliko korisinih stvari za sebe, vidjećeš da se isplatilo spavati nekoliko minuta kraće. Ovo ti pruža priliku, da posložiš svoje misli i psihički se pripremiš za dan ispred sebe, a ne da samo prelaziš sa jedne aktivnosti na drugu. Takođe, pruža ti mogućnost da pojedeš kvalitetan doručak i odradiš nekoliko vježbi, a oboje imaju dobro poznate zdravstvene benefite.

Ostvari “nemoguć“ cilj“

Malo se stvari može uporediti s ushićenjem, kao kada postigneš nešto što se činilo nemogućim. Ova dostignuća padaju toliko izvan tvoje zone komfora, da izgledaju nemoguće. Možda je to trčanje maratona ili predavanje na konvenciji. Koraci poput ovih, vrijede svake patnje koju trpiš da ih ostvariš, jer kad se jednom konačno izboriš, osjećaćeš se nepobjedivo i veoma ponosno, što će uticati na sve ostale aspekte života.

Meditiraj

Lako se zaglaviti u svojoj zoni komfora od previše obaveza, koji ti ne dozvoljavaju da usporiš dovoljno da stvarno razmisliš o tome što radiš i zašto to radiš. Meditacija je odličan način da se prekine taj ciklus, a sa sobom donosi i pozitivan uticaj na mozak. Naučnica sa Harvarda Sara Lazar, otkrila je da meditacija stvara važne fizičke i psihičke promjene u mozgu. Povećava gustoću mozga na područjima odgovornim za samokontrolu, fokusiranje, rješavanje problema, fleksibilnost i otpornost. Najbolje od svega, ove promjene su trajne.

Fokusiraj se na jednu stvar

Fokusiranost na jedan zadatak je veliki rizik – rizik od neuspjeha u nečemu, što ti mnogo znači. Zbog toga, sa sobom nosi nelagodnu. Ali, više zadataka u isto vrijeme je pravi ubica produktivnosti. Istraživanje provedeno na Stanfordu, potvrđuje da je obavljanje više zadataka manje produktivno, nego raditi jednu jednu po jednu stvar. Istraživači su otkrili, da ljudi koji su redovno bombardovani s nekoliko tokova elektroničkih informacija, ne mogu obratiti pažnju, prisjetiti se informacija ili prebaciti s jednog posla na drugi, kao oni koji izvršavaju po jedan zadatak. Kada pokušaš odraditi dvije stvari odjednom, mozgu nedostaje sposobnost da uspješno obavi oba zadatka. Ne uspijevaš se potpuno fokusirati na jednu stvar i zbog toga ti promiču sitnice i informacije, koje mogu biti od velikog značaja.

Vježbaj javni govor

Možda ti je poznata informacija, da se mnogo ljudi plaši govora u javnosti, više nego smrti. Zapravo, 74 % amerikanaca ima glosofobiju (strah od javnog govora). Ovo jeste veliki izazov, posebno za introvertne osobe, ali može se savladati i praksom poboljšati. Bilo da se obraćaš grupi od pet pojedinaca ili publici od pet hiljada ljudi, vježbom postaješ bolji govornik, što može biti velika prednost u karijeri.

Volontiraj

Bilo bi sjajno kada bismo se svi dobrovoljno prijavili za neku akciju, iz čisto altruističkih razloga, ali svi imamo zahtjeve prema svom vremenu i moramo postaviti prioritete. Problem je što se nakon dugog radnog dana, volontiranje može gurnuti na dno ladice, a vrijeme provoditi neproduktivno, jer je tako lakše. Volontiranje je snažno iskustvo u kojem se osjećaš dobro i istovremeno proširuješ mrežu poznanstava, dok pomažeš da se nešto korisno ostvari. Znaš li nekoga ko je volontirao, a da ga to nije učinilo boljom osobom? Ne znamo ni mi.

Razgovaraj sa nepoznatim ljudima

Osim ako nisi ekstremni ekstrovert ili političar – razgovor sa novim ljudima, vjerovatno budi u tebi nelagodu. Svejedno, učini to. Društvena interakcija je dobra za tvoje raspoloženje (čak i kada ti se to ne sviđa), javljaju ti se nove ideje i jačaš samopouzdanje.

Nauči kada trebaš da prešutiš

Naravno, svi se osjećamo dobro kada iskreno govorimo i kada nekome iznesemo otvoreno mišljenje, ali taj osjećaj je privremen. Šta će se dogoditi narednog dana, sljedeće sedmice ili naredne godine? U ljudskoj je prirodi, htjeti dokazati da imaš pravo, ali to je rijetko efikasno. Kad razmisliš i racionalno kontrolišeš svoje emocije, moći ćeš mudro birati svoje bitke i smirene glave, iznijeti svoj stav. Ogromnu većinu vremena to znači, ugristi se za jezik.

Reci NE

Istraživanje sprovedeno na kalifornijskom univerzitetu u San Franciscu, pokazalo je da što teže ljudi izgovaraju ne, vjerovatnoća da će doživjeti stres, izgaranje, pa čak i depresiju je veća. Reći ne, zaista je glavni izazov za mnoge ljude. Ne je moćna riječ, koju se ne trebaš bojati izgovoriti. Kad je vrijeme da kažeš ne, izbjegavaš fraze poput – mislim da ne mogu ili nisam siguran. Izgovaranje ne novim obavezama, odaje počast tvojim postojećim obavezama i pruža ti priliku, da ih uspješno ispuniš. Kada naučiš reći ne, oslobađaš se nepotrebnih ograničenja i dobijaš vrijeme i energiju za važne stvari u životu.

Prestani odlagati stvari

Promjene su teške. Rad na sebi je takođe težak. Kada su stvari teške, uvijek je lakše prolongirati odluku o njima za sutra. Problem je što to sutra, nikada ne dođe. Reći da ćeš nešto učiniti sutra je izgovor, a to znači da ili stvarno ne želiš nešto učiniti ili želiš rezultate bez napornog rada koji ide uz to, što je nemoguće. Zato, prestani sa odlaganjem stvari, ukoliko želiš da ostvariš svoje snove.

Izvor: heleo.com

Preuzeto sa: ultra.ba