Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije: manje hidroelektrana, više građanske energije
Narodna skupština Republike Srpske je usvojila novi Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim se uvode novi načini podsticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, te se omogućuje građanima da proizvode obnovljivu energiju za sopstvene potrebe. Novi sistem podsticaja projekata obnovljivih izvora energije je baziran na aukcijama, što podrazumijeva da će se za svaki novi projekat raspisati aukcija ili tender u kojem će se ocjenjivati sve pristigle ponude. Sistem aukcija nije predviđen za male hidroelektrane što znači da one neće biti predmet razmatranja i davanja podsticaja.
U procesu javnih konsultacija na Nacrt Zakona, Centar za životnu sredinu i članice najveće ekološke mreže organizacija Eko BiH su dostavili primjedbe, sugestije i komentare od kojih je dobar dio uvažen i uvršten u konačni Prijedlog ovog zakona. Najveći uspjeh je ukidanje podsticaja za male hidroelektrane veće snage od 150 kW, te ograničavanje podsticaja za mikrohidroelektrane za koje je postojala kontra-inicijativa da se ta snaga poveća na 500 kW što je jedna od preporuka Energetske zajednice.
„Ponosni smo na uspjeh koji smo postigli da se podsticaji za hidroelektrane ograniče na ta mikro postrojenja do 150 kW, a još više smo ponosni na činjenicu da veća postrojenja od 150 kW do 10 MW neće biti predmet podsticaja. Time smo dali jedan veliki doprinos zaustavljanju navale gradnje i još više suzili prostor projektima malih hidroelektrana. Pored toga smo insistirali da se veća prava i mogućnosti obezbijede za projekte „građanske energije“ te su kupci-proizvođači kao i zajednice obnovljive energije po prvi put značajno prepoznati u ovom Zakonu. Tek sada možemo reći, da smo otvorili vrata da građani koji imaju mogućnost i žele da proizvode energiju za sopstvene potrebe, to mogu učiniti bez prevelikih administrativnih i finansijskih poteškoća što je do sada bilo vrlo destimulišuće. Vjerujemo da su kampanja Čuvari rijeka i usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj doprinijeli ovakvom ishodu“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.
Preuzeto sa: Centar za životnu sredinu