Loš vođa ili pravi lider? 5 stvari koje svaki dobar šef (ne) radi
Odavno je poznato da odnos šefa prema zaposlenicima utječe na njihovu produktivnost, ali i privatni život. Pročitajte osobine po kojima ćete prepoznati je li riječ o dobrom šefu ili je vrijeme da potražite novi posao.
Kompanija Keas.com provela je istraživanje koje je otkrilo da je 77% zaposlenika doživjelo fizičke simptome stresa zbog loših šefova. Rezultati su također pokazali da su zaposlenici koji su imali neobzirne ili nekomunikativne šefove imali 60% veću vjerojatnost da će pretrpjeti srčanu traumu. Zanimalo nas je što uopće čini jednog šefa vrhunskim, a za komentar smo pitali i Jadranku Sakoman, direktoricu ljudskih potencijala u Zagrebačkoj pivovari.
“Vođenje ljudi i timova izazovno je te zahtijeva mnoge osobine i vrijednosti. Kad bih morala istaknuti nekoliko, rekla bih da su autentičnost, integritet, transparentna komunikacija, uključivost i empowerment ključne vrijednosti koje čine razliku u kvalitetnom vođenju timova”, govori Sakoman.
Jasno je da ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje što čini izvrsnog šefa. On dolazi u raznim “oblicima” – može biti glasan ili tih, ekstrovertiran ili introvertiran, smiren ili dramatičan. Način na koji radi svoj posao može biti unikatan, baš kao i njegova osobnost.
“Kod vođenja timova i upravljanja ljudima osoba mora imati razvijene specifične vještine, poput sposobnosti preuzimanja odgovornosti, poštovanja rokova, prepoznavanja talenata, koordinacije odnosa tima i nadređenih. No ono što je nama u Zagrebačkoj pivovari ipak prioritet u selekcijskim postupcima jest tzv. culture fit. Da bi tim dobro funkcionirao, a onda i poslovanje kompanije, važno je da se osoba uklapa u našu kulturu, i tu nema razlike prilikom selekcije, neovisno o tome je li riječ o voditeljskoj ili specijalističkoj poziciji”, govori Sakoman.
Zaposlenici cijene feedback
Sakoman ističe da je za zaposlenike važno redovito davanje priznanja za pojedinačne i timske ishode koje ostvaruju za kompaniju. Tako zaposlenicima pokazujete da kvalitetan rad cijenite te ih motivirate za njihove svakodnevne radne aktivnosti.
“Osim toga, istaknula bih važnost redovite komunikacije “jedan na jedan”, u kojoj možemo transparentno i pravodobno iznijeti, ali i primiti određena očekivanja, pohvale ili kritike. I posljednje, razvoj tima s fokusom na različitosti pojedinaca. Svaki pojedinac ističe se vlastitim vrijednostima, koje pravi šef zna i treba prepoznati te tako povezati kolege u tim koji ostvaruje vrhunske rezultate”, zaključuje Sakoman, a mi bismo dodali još pet osobina za koje smatramo da čine izvrsnog šefa.
- Uzima u obzir širu sliku
Dobar šef zna razmišljati strateški i prije svega poštuje zadanu strategiju poslovanja. On vodi računa o tome da su aktivnosti na razini odjela uvijek u skladu sa strategijom cijele kompanije.
- Konzistentan je u ponašanju
Ljudi vole kad mogu predvidjeti nečije ponašanje. Strog šef bit će lakše prihvatljiv ako se njegova strogoća može predvidjeti i očekivati. Problem nastaje kad je šef nepredvidljiv, pa je jedan dan opušten, a drugi ima pretjerano kontrolirajuće ponašanje. Zaposlenici tad ne znaju što očekivati, a to im uzrokuje stres.
- Cijeni vrijeme zaposlenika
Najbolji način na koji šef može steći poštovanje zaposlenika jest ako njihovo vrijeme tretira jednako važno kao svoje. Tako pokazuje da poštuje zaposlenike kao individualne osobe, što i oni čine za njega.
- Ne boji se konfrontiranja
Jedan je od zadataka šefa provoditi nadzor nad svojim zaposlenicima, ali to mora činiti na respektabilan način. Ako uoči situaciju koja zahtijeva njegovu intervenciju, dobar će šef preispitati svoje zaposlenike i iskreno ih konfrontirati s ciljem razrješenja problema.
- Ima povjerenje u zaposlenike
Najbolji su šefovi oni koji su dosljedni u svojim obećanjima i kojima se može vjerovati. U takvom su okruženju zaposlenici opušteniji, a time i produktivniji, planiraju dugoročno jer znaju da mogu vjerovati na riječ svom poslodavcu. Jedan od načina na koje se to postiže jest otvorena komunikacija.
Što čini lošeg šefa
Mnogo je osobina koje čine dobrog šefa, ali isto vrijedi i za one loše. Priče o njima svi smo čuli, a u lošijem scenariju i osobno smo im svjedočili. Loš odnos s nadređenim utječe na privatni život i zdravlje, pa je važno znati prepoznati kad je riječ o tome kako bismo mogli postaviti granice. Prema istraživanju globalne konzultantske tvrtke DDI, 57% ispitanika izjavilo je da je dalo otkaz upravo zbog lošeg šefa, a mi smo izdvojili pet osobina prema kojima biste ih mogli prepoznati.
- Iskorištava poziciju moći
Kaže se da je mjerilo čovjeka ono što učini s moći koju posjeduje. Kad je posao ljudi udovoljiti jednoj osobi, odnosno šefu, on će biti u kušnji to i iskoristiti. Dobar šef zna da je moć koju posjeduje privilegij i koristi je pravedno.
- Odabire omiljene zaposlenike
Većina će šefova reći da je u ljudskoj prirodi uživati u suradnji s nekim zaposlenicima više nego s drugima. Istina je da su neki ljudi ugodniji za suradnju, pozitivnijeg stava i karizmatični, no favoriziranje je nešto što svaki profesionalac treba izbjegavati. Osim što nije pošteno, lak je način da izgubi poštovanje cijelog tima.
- Donosi impulzivne odluke
Najbolje poslovne odluke su racionalne i logične, a ne emotivne. Svakodnevne frustracije na poslu mogu dovesti upravo do toga – donošenja emocionalnih i impulzivnih odluka. Vikanje na zaposlenike ili prijetnje otkazom nekoliko puta na dan nisu dobar imidž za šefa te nisu korisni ni za poslovanje.
- Izbjegava konflikte
U opisu je posla svakog šefa da, između ostalog, diplomatski i efikasno rješava konfliktne situacije. Izbjegavanje suočavanja s problemima ili prebacivanje odgovornosti na druge nikako nisu dobri za imidž jednog šefa.
- Ljubomoran je na zaposlenike
Dobar je šef samouvjeren te želi izgraditi tim talentiranih i sposobnih ljudi, čak i pod cijenu toga da su sposobniji od njega. Primjerice, Warren Buffett, poduzetnik i milijarder, poznat je po tome što uvijek želi biti okružen najtalentiranijim ljudima koje može pronaći.
U konačnici, zanimljiv je podatak iz istraživanja Sveučilišta na Floridi. Oni su otkrili da će osoba koja je nekoć imala loše iskustvo sa šefom u budućnosti imati veći potencijal postati dobar, odnosno bolji šef. Zaposlenici će češće odabrati ispraviti greške svojih nekadašnjih šefova nego što će i sami postati loš primjer nadređene osobe.
Preuzeto sa: manager.ba