Koliko zapravo trebamo spavati? Novo istraživanje donosi odgovore
Prema stručnjacima, trajanje spavanja nije jedini kriterij za održavanje zdravlja i kognitivnih funkcija ― kvaliteta sna je čak i važnija u sprečavanju odumiranja moždanih funkcija.
Novo istraživanje časopisa Brain objavljeno na CNN-u donosi odgovore na vječno pitanje ― koliko zapravo trebamo spavati da bismo normalno i uspješno funkcionirali?
Dr. Brendan Lucey, profesor i voditelj odjela neurologije u Centru za medicinu spavanja na Sveučilištu Washington, tvrdi kako se mogu uočiti posljedice kvalitetnog ili lošeg spavanja na zdravlje.
― Prema našem istraživanju, postoji zlatna sredina, odnosno idealno vrijeme spavanja pomoću kojeg se kognitivne funkcije održavaju stabilnima kako osoba stari. ― izjavio je Lucey.
Kroz istraživanje pratile su se navike spavanja sto starijih odraslih ljudi, koji su bili testirani na slabljenje kognitivnih funkcija i rane znakove Alzheimerove bolesti. Uočeno je da su kod ispitanika koji su redovno spavali 6 do 8 sati kognitivne funkcije ostale netaknute.
Dr. David Holzman, znanstveni voditelj centra Hope za nervne poremećaje na Sveučilištu Washington, rekao je kako treba držati balans ― ne spavati premalo, ali niti pretjerivati.
― Oni s premalo sna, ali i oni koji spavaju predugo imali su jače slabljenje kognitivnih funkcija. To pokazuje da je kvaliteta sna ključna, a ne samo trajanje. ― zaključio je Holzman.
Prema američkom Centru za prevenciju i kontrolu bolesti, odrasli ljudi trebaju barem sedam sati sna svaku noć, djeca školskog uzrasta devet do dvanaest, a tinejdžeri deset. Ipak, za kvalitetu sna nije ključno samo trajanje ― idealno trajanje spavanja je ono u kojem se prođe sva četiri stadija sna četiri do šest puta svaku noć.
U prva dva stadija puls se usporava, tjelesna temperatura pada i zaustavljaju se pokreti očiju. U trećem stadiju, tijelo i mozak se čiste od nakupljenog umora na razini svake stanice. U četvrtoj fazi, poznatijoj kao REM faza, odvijaju se snovi, a informacije i iskustva stečena tokom dana pohranjuju se u pamćenje. Preskakanje ovog stadija može uzrokovati slabo pamćenje, kao i srčane i druge bolesti ― pa čak i preranu smrt.
Budući da svaki od ovih stadija traje oko 90 minuta, većini ljudi treba sedam do osam sati neprekinutog sna kako bi funkcionirali na vrhu svojih mogućnosti i održali dobro zdravlje.
Neki od savjeta za postizanje boljeg sna su uspostavljanje rutine (čak i vikendom), opuštajuće aktivnosti prije spavanja (kao što su joga, tuširanje ili knjiga), te izbjegavanje jake hrane i alkohola prije odlaska u krevet.
/studentski.hr/
Preuzeto sa: hocu.ba