Rastko Zeljković za MladiBL: „Svakog dana ću pokušati da se posvetim idejama koje bi mogle napraviti makar jednu pozitivnu promjenu u životima drugih ljudi“

Pripremila: Nataša Gavur

Svijet obiluje inovacijama, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Uspješni mladi ljudi u Bosni i Hercegovini zaslužuju više medijskog prostora. Rastko Zeljković je mladi banjalučki inovator koji je zajedno sa svojim kolegama osmislio aplikaciju „Pametni parking“. Razgovarali smo sa njim o inovacijama, aplikaciji „pametni parking“, te njegovim budućim planovima.

Na samom početku, možeš li nam se predstaviti? Ko je Rastko Zeljković, te šta ga je inspirisalo da zakorači u svijet inovacija?

Trenutno sam apsolvent, a uskoro i inženjer na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, trenutno angažovan u nekoliko softverskih firmi u zemlji i inostranstvu. Interes za prirodne i tehničke nauke javio se veoma rano, u nižim razredima osnovne škole. Prvi značajan uspjeh koji sam postigao bilo je prvo mjesto u Banjoj Luci na takmičenju iz matematike u petom razredu. Nakon toga sam učestvovao na mnogim takmičenjima, ali sam prilikom pohađanja sekcija za dodatnu nastavu iz informatike u Gimnaziji Banja Luka, počeo da razmišljam o proizvodima koji bi mogli biti od koristi većem broju ljudi. Naravno, u to vrijeme se radilo uglavnom o edukativnim aplikacijama za manje ciljne grupe, međutim nakon nekoliko uspjeha na regionalnim takmičenjima i festivalima iz oblasti inovatorstva, počeo sam se baviti drugim praktičnim rješenjima, što je proizvelo nove ideje i pokušaje njihove realizacije.

Zajedno sa svojim kolegama pokrenuo si aplikaciju „Pametni parking“. Možeš li da nam kažeš nešto više o tome i kako ste došli na tu ideju?

Jedna od takvih ideja bila je aplikacija koja bi vozačima u gradu olakšala pronalaženje slobodnog parking mjesta, tako što bi se na jednom mjesto nalazile sve informacije o parkinzima, što prije svega podrazumijeva broj slobodnih parking mjesta, kao lokaciju, zonu i cijenu. Naša namjera bilo je korištenje kamera za detekciju vozila, dok bi korisnicima na raspolaganju bila mobilna i veb aplikacija kako bi došli do pomenutih informacija. Srećom, ovaj projekat nije ostao samo na zamisli, te je početkom 2020. godine realizovan i uspješno prezentovan prvi ovakav parking u gradu i jedan od rijetkih u okruženju koji koristi opisani pristup za detekciju vozila.

Ko vam je sve pomogao prilikom razvoja ovog projekta? Čiju ste podršku imali na samom početku?

Razvoj projekta je prije svega zahtijevao savladavanje novih tehnologija i pristupa, ali i ekonomske i druge aspekte poslovnog modela koji su neophodni kako bi se ideja u potpunosti realizovala. Zajedno sa razvojnim timom učestvovao sam na više takmičenja, osvojivši nekoliko značajnih priznanja i novčanih nagrada, koje su bile od velikog značaja za razvoj ideje.

Na samom početku, nekoliko mentora iz „Kampa mladih programera“ u Gimnaziji Banja Luka, na kome sam i sâm učestvovao, te bio u ulozi predavača, pratilo je i podstaklo razvoj ovog projekta. U toku prve godine studija, značajna su bila i dodatna predavanja koja su držali profesori i asistenti sa Elektrotehničkog fakulteta kako bismo stekli znanje potrebno za implementaciju.

U kasnijoj fazi projekta, važna je bila logistička i marketinška podrška kompanije „Prointer ITSS“, te naravno podrška Grada Banja Luka na čijem je parkingu implementirana prva verzija sistema.

Inovatorstvo je sve popularnije kod mladih. Njegujemo li mi taj potencijal na pravi način?

Veoma je dobro da se sve više podstiče inovatorstvo, pogotovo među mladima. Mada bih ga istakao u mnogim oblastima, pogotovo kada je riječ o informacionim tehnologijama gdje je došlo do hiperprodukcije i umnožavanja istih starih ideja, najčešće u nedostatku znanja koje je potrebno da bi se formirale svježe, korisne ideje i efikasno prevele u proizvod. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mjesta za poboljšanje svakako ima, ali bitno je naglasiti da postoje fondovi koji stimulišu i finansiraju inovativne ideje, te da je potreban dodatni angažman kako bi se došlo do eventualne podrške.

Može li se u BiH živjeti od inovacija?

Iako je Bosna i Hercegovina na samom začelju liste evropskih zemalja po procentu BDP-a koji je alociran za razvoj inovacija, smatram da prostora za komercijalizaciju ideja ima, čak i ako govorimo isključivo o domaćem tržištu. Osim toga, postoji više inovatora iz moje i srodnih struka koji uspješno posluju sa inostranim tržištem, time povećavaju izvoz iz države, ali i otvaraju prilike da sa sopstvenim proizvodima ostvare mnogo bolji rezultata na konkurentnom evropskom tržištu.

Na kojim projektima trenutno radiš, te da li imaš možda neke ideje koje bi uskoro mogle zaživjeti?

Pored poslova kojima se bavim, uvijek nalazim vrijeme za sopstvene projektima u oblastima za koje imam strasti, ali i vidim značajan prostor za napredak. Projekti u oblasti digitalizacije administrativnih usluga, ali i upotrebe vještačke inteligencije u više prirodnih nauka neke su od stvari kojima se sada bavim. Smatram da će se za te ideje sigurno znati ako eventualno budu uspješne, tako da ne preferiram da unaprijed predviđam svijetlu budućnost za njihovu materijalizaciju.

Zahvaljujući trudu i radu postigao si nevjerovatan uspjeh. Koja bi tvoja poruka za one koji žele da krenu tvojim stopama (a nemaju dovoljno hrabrosti i/ili podrške)?

Mladi u ovoj zemlji su svakako u stanju da osmisle ideje sa velikim potencijalom, ali smatram da je vrlo bitno neprestano osluškivati stanje i pravce tehnološkog napretka u Evropi i svijetu, te pokušati usvojiti korisne prakse, pristupe, ali prije svega znanje koje je neophodno da bi se stvorila dodatna vrijednost. Naravno, za uspjeh nije dovoljan samo rad, potrebna je i značajna sklonost konkretnoj oblasti, ali i želja za razmjenom ideja sa drugim ljudima jer su upravo tako nastale neke od najvećih svjetskih inovacija.

Jednom od najvećih umova svijeta, Nikoli Tesli, bili su potrebni mnogi ljudi kako bi dio njegovih ideja ugledao svjetlo dana, tako da bih mladima preporučio aktivnu komunikaciju sa različitim osobama iz struke kako bi u konačnici moglo doći do najboljih tehnoloških rješenja.

I za kraj, kakve planove za budućnost imaš kao mladi inovator?

Planiram da prije svega proširim znanje u nekim od oblasti koje sam pomenuo, ali i da istovremeno radim na razvoju novih ideja.

Činjenica je da svijet neće čekati da nam se da stvore svi uslovi koje bismo željeli, tako da ću u skladu sa tim svakog dana pokušati da se posvetim idejama koje bi mogle napraviti makar jednu pozitivnu promjenu u životima drugih ljudi.