Ilić: Rječnik rodne ravnopravnosti korak je dalje u borbi za dosljednu upotrebu rodno osjetljivog jezika u javnom diskursu
Na Facebooku i Instagramu Helsinškog parlamenta građana Banja Luka svakog ponedjeljka će se objavljivati termini iz rječnika o rodnoj ravnopravnosti.
Kako bi podstakli na bolje razumijevanje pojmova rodne ravnopravnosti i promovisali rodno objektivan i sveobuhvatan jezik za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca, Helsinški parlament građana Banja Luka na svojim društvenim mrežama prezentuje termine iz rječnika rodne ravnopravnosti.
“Rječnik rodne ravnopravnosti korak je dalje u borbi za dosljednu upotrebu rodno osjetljivog jezika u javnom diskursu kako bi se uticalo na promjenu vlastite i percepcije budućih generacija o položaju, ulogama i pravima žena, muškaraca i osoba drugačije seksualne orijentacije u našem društvu”, za Diskriminacija.ba kaže Bojana Ilić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Riječ je o rječniku i leksikonu termina iz oblasti rodne ravnopravnosti Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) koji predstavlja sredstvo koje se fokusira na područje rodne ravnopravnosti, a Ilić kaže da je rječnik, osim na jezicima zemalja članica Evropske unije, odnedavno dostupan i na bosanskom i srpskom jeziku. Prevedeni rječnici dostupni su na ovom linku, a termine o rodnoj ravnopravnosti Helsinški parlament građana Banja Luka će svakog ponedjeljka predstavljati na Facebooku i Instagramu.
Ilić dodaje da su, zahvaljujući pomoći bh. stručnjakinja i aktivistica, prevodi rječnika na bosanskom i srpskiom jeziku, obogaćeni dodatnim domaćim izvorima za određene pojmove.
“Uključivanjem ovih izvora željeli smo, s jedne strane, učiniti vidljivim sve naše domaće ekspertice/te koje/i rade na polju rodne ravnopravnosti i pokazati bogatu proizvodnju znanja koja već godinama postoji u BiH i cijelom regionu. S druge strane, smatrali smo da na taj način doprinosimo i lokalizaciji i boljem razumijevanju rodne terminologije”, kaže Ilić.
Prema njenim riječima, u narednom periodu je planirano predstaviti što više termina, a moguća je organizacija i “specifičnih događaja i jača promocija na online platformama, a sve u cilju boljeg razumijevanja pojmova rodne ravnopravnosti”.
Rječnik sadrži preko 400 izraza na engleskom jeziku sa definicijama, a Ilić kaže da bi rječnik moga biti objavljen i u printanoj verziji.
“To je nešto o čemu smo već razgovarali sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH sa kojima aktivno sarađujemo tokom cijelog procesa uključujući i prezentaciju istog”, kaže Ilić.
Kada je riječ o razlozima zbog kojih su se iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka odlučili na ovakvu vrstu prezentacije termina iz rječnika rodne ravnopravnosti, Ilić objašnjava da je toj organizaciji koja se od osnivanja zalaže za unapređenje položaja žena izuzetno važan jezik koji se koristi u službenom i javnom govoru kako bi se opisale društvene pojave i objasnili i razumjeli odnosi podređenosti, marginalizacije i (ne)jednakosti.
Nastojanja Helsinškog parlementa građana Banja Luka su, kako kaže Ilić, od početka “išla u pravcu borbe protiv diskriminacije u jeziku koja se ogledala u neimenovanju titula i zanimanja u ženskom rodu čime se slala pogrešna poruka da žena u nekim zanimanjima nema ili da ne mogu nositi određene titule, odnosno da su određena zanimanja i titule rezervisane samo za muškarce”.
diskriminacija.ba
Preuzeto sa: mreza-mira.net