Poezija petkom: Marija Đurić
Marija Đurić rođena je 23. 08. 1998. godine u Prnjavoru. Osnovnu školu završila je u rodnim Kokorima, a srednju Medicinsku školu u Banjoj Luci. Prvu zbirku „Mač u kamenu” izdaje 2017. godine, zatim 2019. godine zbirku „Lirik – a”. Organizator je brojnih kulturnih događaja, te pokretač i organizator projekta „Bradologija” koji se bavi promocijom muškog zdravlja. Živi, studira i radi u Banjoj Luci.
A VJETAR JE LUD
Praštaj stari nemoćna sam –
a vjetar je lud;
sad kad evo porasla sam,
opet nisi tu.
Sad je stvarno veća želja,
veća i kontrola,
lakše čovjek pomiri se,
da sve tako mora.
I priznajem srce igra
al’ glava ga smiri,
i strašno me iznervira,
taj vjetar što piri.
Praštaj stari nemoćna sam,
a vjetar je lud,
mnogo puta sanjala sam,
da ti moj si drug.
Odveo te predaleko,
postarao, prosijedio,
i da još je korak brži,
vjetar ne bi pobjedio.
Oprosti mi što te gledam,
‘nako poluhladno,
ne mogu ja protiv vjetra,
s olujom je gadno.
Praštaj stari, nemoćna sam,
a vjetar je lud,
možda jednom probudim se
a ti budeš tu .
M.Đ.
„Poeziju pišem jer je vremenom postala dio mene – i to je moj način da izrazim ne samo svoja osjećanja već i stav.“
UPITNiK O LJUBLJENJU
Šta ko mora da zna,
da nam se ne spajaju usne,
samo me u čelo ljubiš…
I moje ruke se na tvoje
spuste,
dok noć nam miluje lica…
Teška je to priča,
i šta ko mora da
zna;
Kako se
ljubimo,
ti i ja…
M.Đ.
TRST II
Mirisao je danas na Trst,
i na more,
oko očiju one male bore,
postaju jače…
Trgovački putnik
nasmijanog lica
i duše,
koja se lomi…
Da možda jednom ostane
tu,
i pusti muziku
za ples…
Brani se da nije vješt,
i da ne zna korake,
a već smo plesali
tango…
Mirisao je danas na
Trst,
i na novi rastanak,
pun soli…
M.Đ.
Pripremila: Nataša Gavur
Ukoliko pišete poeziju, pošaljete nam svoje radove na našu mejl adresu:
banjaluka.mladi@gmail.com ili natasa@mladibl.com