Pisanje projektnih aplikacija – savjeti koji će vam pomoći da se vaša ideja ostvari

Srednjoškolac ste, student ili se jednostavno interesujete za pisanje projektnih aplikacija?Mnogo puta ste čuli da je neko napisao odličan projekat koji je u realizaciji, a vi nemate pojma kako? Imate odličnu ideju i ne znate šta dalje s njom? Ne vidite povezanost projektnih aplikacija i marketinga?Ako se pronalazite u nekoj od navedenih stavki, ovaj članak je odličan početak da se upoznate sa ovom veoma značajnom temom.

Projektna aplikacija nije isto što i realizacija projekta

(Ili, nije sramota ne znati, ali možda jeste praviti se da znaš)

Ispričat ću vam priču o najvećem promašaju u historiji pisanja projektnih aplikacija. Kada sam bila srednjoškolka, profesorice su nam predložile da pišemo „projekat“ koji bi imao veze sa radom sa djecom, inkluzijom, brisanjem granica, itd. „Projekat“ je trebao biti predstavljen na plakatu promjera 1×1 metar. Zajedno sa kolegama iz razreda, obišla sam osnovne škole i vrtiće gdje smo volontirali, slikali naš rad sa djecom i predstavili ga na tom plakatu koji smo poslali. Premda su naše profesorice bile oduševljene realizovanim, naše volontiranje nije imalo veze sa pozivom za dostavljanje projektne aplikacije koji je stigao u školu.

Dakle, prvi korak u pisanju projektne aplikacije jeste imati ideju koju želiš realizovati. Drugi korak je osmisliti kako.

Sadržaj projektne aplikacije treba da uključuje sam proces kojim bi se realizovala projektna aplikacija, ali ne i rezultate projekta. On se realizuje nakon što projektna aplikacija prođe, odnosno dobije odobrenje za realizaciju uz odgovarajuću finansijsku podršku koju ste tražili. Premda znam da ovo mnogima od vas zvuči banalno, to što ni naše profesorice nisu uvidjele grešku ne tako davne 2014. godine, govori o tome kako je ovaj savjet nekome i te kako potreban, ali je i važna lekcija iz oblasti komunikacije. Nije sramota nešto ne znati, ali možda jeste praviti se da znaš.

Definiši oblast u koju se uklapa tvoja ideja

Tvoj projekat može biti iz domena:

• inovacija (imaš ideju za razvoj inovacije, ali nemaš sredstava za svoj poduhvat, koji bi na kraju mogao promijeniti svijet)
• naučnog – istraživanja (želiš istražiti na koji način neka pojava u prirodi ili društvu dovodi do određenih promjena, ako si u pravu i ovo može promijeniti svijet),
• kulture (možda želiš organizovati neku kulturnu manifestaciju, koja bi u konačnici promijenila kolektivnu svijest, produhovila lokalno stavnovništvo, očuvala pozitivno stanje uma)
• aktivizma (neko je već definisao problem, problem je očigledan, ti imaš rješenje, ali ti treba neko da te podrži)
• ili poduzetništva

Kad jednom definišeš oblast u koju se uklapa ideja, mnogo će jednostavnije biti ostvariti komunikaciju sa organizacijama i fondacijama koje bi mogle podržati tvoj projekat.

Definiši budžet

Obavezno izračunaj koliko bi koštali troškovi tvoga projekta. Nema smisla prijavljivati se na neki veliki fond, ako ti za realizaciju čišćenja korite rijeke treba samo obezbijediti ručak za lokalne volontere i kamion za prijevoz smeća. Isto tako, ukoliko će projekat koštati mnogo, pogrešno je tražiti mikrograntove (osim ako tražiš nekog ko će samo sufinansirati dio potreba tvoga projekta, u tom slučaju, samo naprijed).

Pronalazak idealne fondacije

U svijetu fondova i grantova, jednostavno mora postojati idealna fondacija koja će podržati tvoju ideju. Samo je treba pronaći. Ako si član vijeća učenika, studentske organizacije ili neke organizacije iz nevladinog sektora, na raspolaganju je baš mnogo fondacija koje će te vrlo lako podržati. Ako si fizičko lice, odnosno nisi član nikakve organizacije i dalje postoji određen broj fondacije koje bi podržale tvoj projekat. Nemoj aplicirati na projekte namjenjene organizacijama, ako ne predstavljaš istu. Ako baš insistiraš, evo razloga da je sam osnuješ.

Prilikom potrage za fondacijama, najlakši korak jeste krenuti sa državnim ili regionalnim fondovima namjenjenim za tvoje ciljeve. Međutim, ne treba se na iste ograničiti. Budi vizionar i vjeruj u sebe. Apliciraj na međunarodne fondove koje podržavaju slične ideje, ukoliko su naveli da primaju aplikacije iz cijelog svijeta ili ukoliko nisu definisali da iste ne primaju.

Važno je naglasiti da pismo namjere (Letter of Intent, LoI), nije isto što i čitava projektna aplikacija. Veoma često na početku komunikacije fondacije traže samo LoI, koji se piše na nekoliko stranica, što je mnogo lakše. Ukoliko fondacija koja prvo traži LoI ozbiljno odluči da sarađuje s tobom, onda će tražiti i ostale detaljne informacije. U većini slučajeva poziv za aplikacije je otvoren cijele godine, ali se jednom (ili par puta) godišnje odlučuje o tome kojeg aplikanta će da podrže.

Kakve to veze sve ovo ima sa marketingom?

Na tržištu ideja, vi prodajete svoju. Morate iskreno vjerovati da vaša ideja može promijeniti svijet i da je vrijedna nečije pažnje. Ako pristupate problemu bez entuzijazma, onaj ko čita vašu aplikaciju će to i te kako osjetiti. Morate vladati materijom kojom želite da se bavite, i morate vjerovati da ste upravo vi vrijedni da tu istu ideju sprovedete u djelo. Zbog toga vam marketinško predstavljanje treba biti misao vodilja kroz cijeli proces apliciranja.

Na kraju, da ne bude zabune, pisanje projektnih aplikacija nije potrebno samo altruističkim entuzijastima koji žele promijeniti svijet. One su nužne i u poduzetništvu. Sve ozbiljne kompanije pišu aplikacije za poslovne projekte koji će se realizovati. Danas, sutra, svoju ideju na isti način morat ćete prodati svom šefu i dokazati zašto je vaša ideja bila bolja od ideje nekog od vašeg kolega. Stoga je neophodno vježbati ovu poslovnu komunikaciju i izazovima prilikom pisanja projektnih aplikacija pristupati pripremljeno.

U nastavku pogledajte fantastičan video o planiranju projekata za početnike.

Preuzeto sa: lonac.pro