Piše: Slaven Petković
Dokumentarni film “The Social Dilemma” s Netfliksa pokrenuo je jedan talas otkrića za današnje korisnike društvenih mreža.
Ovo nije samo zabava, ovo je realnost. Jedna rečenica koja treba ostati u sjećanju svih onih koji je pročitaju jeste – “Previše smo se opustili, a iskoristili su tu priliku da rade šta god žele.” Društvene mreže danas predstavljaju sastavni dio života svih nas i više nisu prevashodno namijenjene samo mladima. To je sve ostvareno velikim potencijalom kojeg su otkrili tokom njihovog dugogodišnjeg postojanja.
Ovo nije samo dilema vezana za sadašnje društvo, već za nadolazeće generacije. Internet je omogućio dobre stvari, ali da bi one bile ostvarene moralo se sakriti mnogo lošeg. Promovišemo zaštitu na internetu, ali štitimo kriminalce na isti način. Moj pogled na društvene mreže na osnovu dokumentarnog filma je sljedeći.
Nastanak društvenih mreža početkom 21. vijeka je nešto što na početku nije napravilo veliki bum na globalnom planu sve do nastanka Jutjuba, Gugla i Fejsbuka. Danas nezaobilazne društvene mreže na kojima imate, pretpostavljam, profile ili ste ih imali nekada u zadnjih deset godina, a uspješno ste ih izbrisali.
How do you wake up from the Matrix when you don’t know you’re in the Matrix?
Nastanak društvenih mreža prije samog globalnog proširenja značio je drugačiju postavku stvari nego danas. Ali na početku su samo odabrani znali šta je skrivena mogućnost koju su sve korporacije iskoristile u svoju korist. To skriveno “područje” predstavljamo mi, korisnici. Nismo ni svjesni šta prihvatamo, ali prihvatamo sve, samo da budemo tamo gdje su ostali. Želja za komunikacijom, pripadnošću, bježanju iz stvarnosti, kao i sama zabava je ono šta nas pokreće ka korišćenju svake društvene mreže.
“Obećanje” tehnologije da će nas održati povezanima dovelo je do mnoštva neželjenih posljedica koje nas stižu. Ako ne uspijemo da se pozabavimo našim slomljenim informacionim ekosistemom, nikada nećemo moći da se pozabavimo izazovima koji muče čovječanstvo.
Obično se susrećemo sa glavnim društvenim mrežama kao što su Fejsbuk, Instagram, Tviter, Jutjub, pa i TikTok od prošle godine. Pravimo naloge iako mislimo i znamo da su beskorisne mreže koje nikada nećemo koristiti.
Nije nepoznato da smo iskorišćeni od strane ovih kompanija, naše mišljenje je da nas nije briga sve dok se ne desi nešto našim informacijama. Tek tada krivimo druge, ulazimo u teorije zavjere, saznajemo kako nas prate, šta rade sa našim informacijama, našim aktivnostima na društvenim mrežama. Ali u pitanju nije ništa drugo nego algoritam, tj. AI (vještačka inteligencija), tj. glavna greška koju smo nesvjesno potpomogli da iskorištava naše navike.
U najširem smislu, algoritam je jednostavno skup izračunavanja koje treba izvršiti, često za obavljanje matematičke funkcije. Vještačka inteligencija (AI) je vrlo širok pojam koji se odnosi na mnogo različitih naprednih upotreba algoritama za oponašanje i / ili zamjenu potrebe za ljudskom inteligencijom. Za razliku od jednostavnog fiksnog algoritma, AI koristi sistem algoritama i može da kreira ili modifikuje algoritme bez ljudske intervencije kroz proces stalne optimizacije za sve bolje i bolje rezultate – često se naziva i mašinsko učenje.
We’ve created a system that biases towards false information. Not because we want to, but because false information makes the companies more money than the truth. The truth is boring.
Što više istražujem, više i saznajem koliko smo praćeni i koliko se ulazi u bilo čiju privatnost. Nadzorni kapitalizam je pojam koji je popularizovala autorka Šošana Zubof u svojoj knjizi “Doba nadzornog kapitalizma”. Odnosi se na masovni nadzor naše onlajn aktivnosti na načine na koje često nismo svjesni i komodifikaciju ovih podataka u komercijalne svrhe. Nezapamćen obim podataka koje su prikupile ove kompanije na mreži i njihova upotreba za predviđanje i uticaj na naše kupovine, ponašanja i razmišljanja učinili su ih jednim od najbogatijih preduzeća u istoriji svijeta.
Kako to utiče na osobe na društvenim mrežama? 64% ljudi koji su se pridružili ekstremističkim grupama na Fejsbuku učinili su to zato što su ih algoritmi tamo usmjerili.- Interni izvještaj Fejsbuka, 2018. godine.
Studija od 5.000 osoba otkrila je da je veća upotreba društvenih mreža u korelaciji sa padom mentalnog i fizičkog zdravlja i zadovoljstva životom koji su prijavili sami. – American Journal of Epidemiologi, 2017. godine.
Protivmjere
Sagovornici preporučuju preduzimanje sljedećih protivmjera kako bi se zaštitili od društvenih mreža:
- Isključite obavještenja ili smanjite broj obavještenja koja primate;
- Deinstalirajte aplikacije za društvene medije i vijesti koje troše vrijeme;
- Koristite pretraživač koji ne čuva istoriju pretrage;
- Koristite ekstenzije pregledača da biste blokirali preporuke;
- Provjera činjenica prije dijeljenja;
- Nabavite izvore informacija iz različitih perspektiva, uključujući izvore sa kojima se neko možda neće složiti;
- Ne dajte uređaje djeci; nemaju funkcionalnu potrebu za njima;
- Pokušajte da izbjegnete bilo kakav materijal za mamac;
- Držite uređaje van spavaće sobe nakon određenog vremena;
- Ne dozvolite upotrebu društvenih mreža dok djeca ne krenu u srednju školu.
Sagovornik filma Jaron Lanier kaže pred kraj:
„Ako ste dovoljno privilegovani da možete da se izvučete tako što niste na društvenim mrežama, imate pozitivnu odgovornost da se izvučete iz nje, jer vi tamo samo održavate sistem koji zlostavlja druge ljude. Pa ako ste dovoljno privilegovani da se snađete, učinite to. Izađite iz sistema.“
Kao dodatnu preporuku za gledanje dajem i dokumentarni film The Great Hack (2019) o uticaju “Kembridž Analitike” u bitnim svjetskim pitanjima. Taman kada završite sa gledanjem Društvene dileme možete odmah preći na ovaj dokumentarni film koji ima slične teme i možete nastaviti gledanje drugog filma vodeći se filmskim iskustvom “Društevene dileme”.
Ako vam se svidjela ova priča, motivisani ste da promijenite stvari u svom životu na društvenim mrežama. Ukoliko ste nadahnuti u svrhu sticanja više znanja, evo zvanične stranice filma sa više informacija.
Režiser: Jeff Orlowski
Glume: Tristan Harris, Jeff Seibert, Bailey Richardson, Joe Toscano, Sandy Parakilas, Guillaume Chaslot
Žanr: Dokumentarac, Drama
IMDb: 7,6 – 67.000 glasova
Izvor fotografija: lynxotic.com; medium.com