Tržište rada na Balkanu suočava se s brzim promjenama koje diktiraju globalni trendovi i lokalne prilike.
Digitalizacija, demografski izazovi i tranzicija prema održivijim praksama oblikuju potražnju za specifičnim profesijama.
Analizirali smo koje će struke dominirati u nadolazećem razdoblju te zašto.
Tehnologija na vrhu
Industrija tehnologije već godinama predvodi ljestvice najplaćenijih zanimanja, a 2025. godina neće biti izuzetak. Stručnjaci iz područja umjetne inteligencije (AI), razvoja softvera, kibernetičke sigurnosti i analitike podataka bit će među najtraženijima.
Prema podacima IT hubova u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prosječna plaća senior programera u regiji već sada doseže 4.000 do 6.000 eura, što je daleko iznad regionalnog prosjeka.
Posebno raste interes za stručnjacima koji se bave razvojem AI rješenja i automatizacijom, s naglaskom na industrijske aplikacije.
– Tehnološka zanimanja na Balkanu bilježe eksplozivan rast jer kompanije sve više prepoznaju potrebu za digitalnom transformacijom – ističe za Bljesak.info Luka Jovanović iz jednog beogradskog startup inkubatora.
Medicinski sektor i briga za starije
Demografski izazovi poput starenja populacije utjecat će na rast potražnje za medicinskim radnicima.
Osim tradicionalnih zanimanja poput liječnika i medicinskih sestara, porast će potreba za specijalistima za telemedicinu, fizikalnu terapiju i mentalno zdravlje.
U Hrvatskoj, koja ima jednu od najstarijih populacija u EU, telemedicinski stručnjaci bilježe rast plaća do 3.500 eura mjesečno.
Sličan trend prati i Srbija, gdje sve više privatnih zdravstvenih ustanova traži specijalizirane stručnjake.
Održivi razvoj i zelene tehnologije
Kako regija postaje sve svjesnija ekoloških izazova, zanimanja povezana s održivim razvojem, obnovljivim izvorima energije i kružnom ekonomijom također dobivaju na značaju.
Stručnjaci za projektiranje solarnih panela, energetske učinkovitosti i upravljanje otpadom bilježe snažan rast potražnje.
– Zelene tehnologije su budućnost, i to ne samo zbog ekoloških standarda EU, već i zbog smanjenja energetske ovisnosti – tvrdi Anja Petrović, analitičarka za održivi razvoj iz Banja Luke.
Plaće u ovom sektoru za stručne inženjere dosežu i do 4.000 eura, ovisno o projektima.
Usporedba s ostatkom Europe
Dok plaće na Balkanu još uvijek zaostaju za onima u Zapadnoj Europi, jaz se polako smanjuje u visokokvalificiranim sektorima poput IT-a i medicine.
Na primjer, dok AI stručnjaci u Njemačkoj zarađuju prosječno 8.000 eura mjesečno, njihovi kolege u regiji dosežu polovicu tog iznosa, što je izuzetno konkurentno u lokalnim okvirima.
Također, Balkanska regija postaje atraktivna i za digitalne nomade, koji doprinose popularizaciji novih modela rada i povećavaju interes za specijalizirane usluge.
Šta donosi budućnost?
Stručnjaci predviđaju da će fleksibilna zanimanja koja kombiniraju tehnologiju, ljudske vještine i održive prakse dominirati tržištem rada.
Važnost kontinuiranog usavršavanja i prilagodbe novim trendovima nikada nije bila veća, posebno na Balkanu, koji se ubrzano transformira.
Za mlade i one koji razmatraju prekvalifikaciju, ulaganje u digitalne vještine i održive tehnologije moglo bi biti ključ za profesionalni uspjeh u 2025. godini i dalje.
ba.ekapija.com
Preuzeto sa: mreza-mira.net