Preduzetnici vole ciljano tržište, što je veće, to bolje. Ovo je možda i najveće: ljudi koji žele da žive duže.
Kao takvo, inovacije su brojne. Dodaci ishrani. Ultrazvuk. Terapija crvenim svjetlom. Magnetna terapija. Hladne kade za ledene kupke. U sve više startapa za produženje života i protiv starenja uključuju se preduzetničke ličnosti poput Džefa Bezosa, izvršnog direktora OpenAI Sema Altmana, osnivača Oracle Larija Elisona, suosnivača PayPala Pitera Tila i suosnivača Google Larija Pejdža i Sergeja Brina.
Problem je u tome što su naučni dokazi trenutno slabi o uzročno-posljedičnom ishodu najsavremenijih tretmana dugovječnosti; na primjer, trenutno ne postoje naučni dokazi koji ukazuju na korelaciju, a još manje uzročnu vezu između kupanja hladnom vodom i dugovječnosti.
Zatim postoje testovi koji analiziraju DNK, opisuju uticaj određenih gena na dugovječnost i daju procjenjenu biološku starost.
“Koncept je veoma privlačan”, kaže profesor Medicinskog fakulteta na Harvardu Vilijam Hahn. “Postoji ova vizualna ideja nečega što deluje kao sat koji odbrojava do kraja, i zato je moćan. Problem je što samo zato što je privlačno, ne znači da je istinito.”
Ali šta može pomoći u predviđanju dugovječnosti?
Nesvakidašnje, besplatni test od 10 sekundi koji možemo izvesti sami. Istraživači su imali učesnike – svi između 51 i 75 godina – koji su pokušavali da stoje na jednoj nozi 10 sekundi. Tokom sedmogodišnjeg perioda, ljudi koji nisu mogli stajati na jednoj nozi 10 sekundi (oko 20 procenata ukupno) imali su četiri puta veću vjerovatnoću da će umrijeti.
Čak i kada su istraživači uzeli u obzir druge faktore poput starosti, pola, indeksa tjelesne mase i komorbiditeta (fensi reč za prisustvo dvije ili više bolesti ili medicinskih stanja), oni koji nisu mogli stajati na jednoj nozi 10 sekundi i dalje su imali dva puta veću vjerovatnoću da će umrijeti u narednih sedam godina od onih koji su mogli.
Kako istraživači navode:
Sposobnost uspješnog izvođenja (testa od 10 sekundi stajanja na jednoj nozi) nezavisno je povezana sa ukupnim mortalitetom i dodaje relevantne prognostičke informacije osim starosti, pola i nekoliko drugih antropometrijskih i kliničkih varijabli.
To je djelimično zbog padova. Svake godine se prijavi oko 36 miliona padova kod starijih odraslih osoba. (I to je samo prijavljeno; sigurno je da je ukupan broj neprijavljenih veći.)
Šta više, mnoga istraživanja pokazuju da ravnoteža i mišićna snaga imaju veliki uticaj na opšte zdravlje. Ako nam nedostaje ravnoteža, test na jednoj nozi je teži. Ako nam nedostaje snaga, test na jednoj nozi je teži. Snaga, ravnoteža i pokretljivost koreliraju sa dužim životom i zdravijim životom, definisanim kao “vrijeme tokom kojeg je osoba zdrava, a ne samo živa.”
Zato su test sklekova, test snage stiska šake i test ustajanja iz sjedećeg položaja korisni prediktori dugovječnosti.
Samo treba imati na umu da svaki test – uključujući i test na jednoj nozi od 10 sekundi – daje indikacije, a ne sigurnost. Prolaženje bilo kog od njih ne garantuje manji rizik od smrtnosti. Postoje primjeri da osobe u izuzetno dobrom kardiovaskularnom stanju dožive srčani udar.
Izvor: inc.com
Preveo i prilagodio: Miloš Blagojević
Preuzeto sa: ultra.ba