Dokumentarac Dana Buettnera ‘Secrets of the Blue Zones’ otkriva 12 ključnih navika koje vam mogu produžiti život
Ako ste gledali ‘Live to 100: Secrets of the Blue Zones’, znate da postoje određena područja svijeta – Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Sardinija u Italiji, Nicoya u Kostarici i Loma Linda u Kaliforniji – u kojima veći broj ljudi živi znatno duže od prosjeka. Međutim ne morate se nužno preseliti u neku od ‘plavih zona’ da biste dočekali stoti rođendan.
Kao što autor dokumentarca i edukator Dan Buettner objašnjava: ‘Navike, prehrana i životni stilovi stogodišnjaka ‘plavih zona’ vrlo su jednostavni.’
‘Otkrio sam da je većina onoga što ljudi misle da vodi do dugog i zdravog života pogrešno shvaćena’, kaže Buettner u dokumentarnom serijalu ‘Live to 100’, inspiriranom njegovom knjigom, ukazujući na našu opsjednutost planovima prehrane, članstvom u teretani i skupim dodacima prehrani – svim onim aspektima života koji su primjetno odsutni u životnom stilu stanovnika ‘plave zone’. ‘Činjenica je da većina nas ne koristi maksimalno svoje najbolje godine’, dodaje Buettner.Dakle, koje su to navike? One su jednostavne, ali i ugodne, poput čaše vina za večernje opuštanje, ili intuitivne, poput spoznaje koja je vaša svrha u životu i odabira da je ispunite svaki dan. Istina je da su te transformacije moguće i ostvarive. Na kraju krajeva, kako se ističe u dokumentarcu, ‘iste stvari koje nam pomažu da živimo dug i zdrav život su stvari koje život čine vrijednim življenja’.
Proučite 12 obrazaca ponašanja koji su proizašli iz ‘plavih zona’ i pronađite načine na koje ih integrirati u svoj život i zajednicu.
Što su to ‘plave zone’?
Do danas su Buettnerova putovanja i istraživanja otkrila Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, grčku Ikariju, Nicoyu u Kostarici i Loma Lindu u Kaliforniji kao ‘plave zone’ s najvišim stopama stogodišnjaka.Prema dokumentarcu ‘Live to 100’, ovih pet mjesta dijele određene slične elemente – biljnu prehranu, prirodno kretanje i stavljanje obitelji na prvo mjesto – povezane s dugovječnošću i zdravljem.
Neka vam kretanje postane navika
Ljudi u ‘plavim zonama’ nisu nužno članovi otmjene teretane. Najčešće njihove izabrane tjelesne aktivnosti tehnički uopće nisu vježbanje. Besprijekorno utkavši tjelesne aktivnosti u svoje živote, oni su aktivni svaki dan, a da o tome ni ne razmišljaju puno. Neki od načina na koje to rade uključuju:
Ručno obavljanje poslova. Stariji stanovnici ‘plavih zona’ ne oslanjaju se u velikoj mjeri na gadgete za obavljanje stvari. Navikli su ručno cijepati drva, mijesiti kruh, izrađivati rukotvorine i baviti se hobijima. Osim što tako održavaju mišiće i mozak aktivnima, gledanje vlastitih plodova rada može pomoći u stvaranju osjećaja ispunjenja.
Hodanje. Umjesto da koriste automobile kao način prijevoza, stanovnici ‘plavih zona’ svugdje pješače. To im pomaže da redovito vježbaju na otvorenom.
Vrtlarenje. Vrlo je dobar način vježbanja ravnoteže. A baš kao i ručno obavljanje stvari, može biti korisno za oslobađanje od stresa.Pozitivan stav je jako bitan
Prema Buettnerovom istraživanju, oni koji žive u ‘plavim zonama’ imaju tendenciju održavati stanje smirenosti i niže razine stresa. Neki od načina na koje njeguju duševni mir uključuju:
Redovito opuštanje. Iako naporno rade i prošli su uobičajenu dob za umirovljenje, svaki dan nalaze vremena za opuštanje. Umjesto da se oslobode stresa sjedeći na kauču i baveći se teškim mislima, okreću se druženju, plesu, pa čak i zajedničkom piću.
Pronalaženje vjere. Bez obzira na vjeroispovijest, ljudi u ‘plavim zonama’ obično pripadaju i posvećuju vrijeme svojim vjerskim zajednicama.
Razvijanje osjećaja svrhe. Stanovnici ‘plave zone’ svako jutro se bude i znaju što donose svijetu.
Mudro biranje hrane
Što i koliko jedemo može uvelike utjecati na naše zdravlje i dugovječnost. Ali rješenje nisu nužno stroge, oskudne dijete, lišene ukusne hrane.
Biljna prehrana. Većina stanovnika ‘plavih zona’ prvenstveno se hrani biljnom hranom, a do 95 posto njihove prehrane dolazi od raznolikog niza povrća, graha i orašastih plodova bogatih vitaminima i proteinima.
Vino. Itekako je poželjno u manjim količinama, a uočeno je da svi stanovnici ‘plavih zona’ piju jednu ili dvije čaše vina dnevno dok se druže s članovima svoje zajednice.
Umjerenost. Stanovnici Okinawe imaju izreku, ‘hara hachi bu’, koja ih podsjeća da prestanu jesti kada im je želudac pun 80 posto. Također prakticiraju nekoliko navika svjesnosti za stolom, uključujući polagano jedenje kako bi omogućili tijelu da pošalje znakove sitosti i fokusiranje na hranu da bi osjetili okuse.Povežite se s drugima što je češće moguće
Bez obzira na dob, svi u ‘plavim zonama’ stvaraju istinske veze s članovima svoje zajednice. To je najvažnija sličnost između svih ‘plavih zona’ i vjerojatno najutjecajnija tajna dugovječnosti.
Obitelj na prvom mjestu. To je očito kada su u pitanju stariji. Stariji članovi obitelji drže se u blizini ili unutar obiteljskog doma, što osigurava njihovu međugeneracijsku povezanost i snažno utječe na njihovu dužinu života, što potvrđuje i nepostojanje domova za starije osobe na Sardiniji.
Partnerstvo. Ljudi u ‘plavim zonama’ ulažu u svoje romantične veze i grade snažna partnerstva puna ljubavi, uključujući brakove.
Blizak krug ljudi. No nije sve u romantičnim vezama. Imati neposredan društveni krug o kojem možete ovisiti i u koji možete ulagati ključno je za dugovječnost. Na Okinawi stariji ljudi formiraju moais, odnosno grupe prijatelja iz susjedstva, koji se redovito sastaju i podržavaju jedni druge u trenucima potrebe.
Preuzeto sa: hocu.ba