Rad s mladima proces je koji traje i koji ne završava završetkom nekog projekta. Da bi taj proces bio uspješan i pokrenuo značajne promjene u društvu, potrebno je mnogo truda, razumijevanja i učenja. Jedno od osnovnih načela na kojima počiva rad s mladima jeste razumijevanje konteksta u kojem mladi žive. Razumijevanje i osjećaj za mlade i načini na koje njihova populacija razmišlja, uči i djeluje su također načela na kojima bi se trebao zasnivati rad s mladima.
Učesnici Prve konvencije o radu s mladima, podijeljeni u dvije grupe bavili su se prepoznavanjem rada s mladima sa dva aspekta: političkog i društvenog.
Grupa koja se bavila političkim prepoznavanjem rada s mladima razgovarala je o tome koje pozicije unutar sistema odlučuju, kod koga treba zagovarati, te podijelili svoja razmišljanja i nedoumice kada je riječ o ovoj temi. Učesnici su, kao osobe kod kojih trebaju zagovarati naveli mlade političare/zastupnike, političke partije, javne institucije, službenike za mlade, obrazovne ustanove ali i mlade. Spomenuli su i da su ponekad sumnjičavi kada je riječ o povjerenju u mlade zastupnike, da često primjećuju neupućenost osoba u ovu tematiku, te da bi prilike za mlade trebale biti jednake u svim gradovima za sve mlade i da treba jasno definirati ko se čime bavi.
Učesnici su diskutovali kako do formalnog prepoznavanja rada s mladima, treba li BiH formalno priznati rad s mladima, te gdje zapravo počinje rad s mladima.
„Sa mladima treba raditi u što ranijoj dobi, u osnovnim školama, kroz uvođenje elemenata oblasti rada s mladima u kurikulume u saradnji sa ministarstvima obrazovanja“, naveo je jedan od učesnika.
Razgovarali su i o tome kako se zapravo postaje omladinski radnik, te dobili odgovore i objašnjenja svih nejasnoća kada je riječ o tom procesu. Na pitanje gdje i ko bi trebao prepoznati omladinski rad, navedene su škole, mjesne zajednice, mjesta na kojima se okupljaju mladi, sportski kolektivi i vjerske zajednice.
“Rad s mladima treba prepoznati u onim mjestima gdje su mladi”, kao odgovor je navela jedna od učesnica koja ima bogato iskustvo u radu s mladima.
Grupa koja je diskutovala o društvenom prepoznavanju omladinskog rada, bavila se pitanjima kako do društvenog prepoznavanja rada s mladima i ko u društvu zapravo treba prepoznati rad s mladima?
„Odnos rada s mladima odvija se na više nivoa. Ništa o mladima ne može se diskutovati i rješavati bez mladih“, rekao je jedan od učesnika.
Učesnici su razgovarali i o volontiranju, omladinskom aktivizmu i općem značaju rada s mladima: „Mladi žele konkretne odluke koje u potpunosti odgovaraju njima, ne prihvataju ‘svaštarenje’. To je jako važno u procesu izgradnje povjerenja mladih i pridobivanja mladih“, još je jedan od zaključaka.
Mladi su naveli i da je potrebno raditi kontinuiranu analizu u različitim zajednicama, jer potrebe mladih nisu u svim sredinama iste. Neophodno je ići na teren, u druge sredine, posebnu ruralne, te da je važno uspostaviti stalnu komunikaciju i konekciju s mladima kako bi se njihov glas čuo.
Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira je Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Ambasade Švedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.
Preuzeto sa: https://mladi.org/kako-drustvo-prepoznaje-rad-s-mladima/