21. maj je Svjetski dan meditacije—savršeno vrijeme da započneš praksu meditacije ili obnoviš već postojeću.
Prema istraživanjima neuronauke, praktikovanje svjesnosti prigušuje aktivnost u našoj amigdali i povećava veze između amigdale i prefrontalnog korteksa. Oba ova dijela mozga nam pomažu da manje reagujemo na stresore i da se bolje oporavimo od stresa kada ga doživimo.
Istraživanja pokazuju da prakse meditacije dovode do većih sposobnosti emocionalne regulacije. Svjesnost može pomoći ljudima da postanu svjesniji misli u sadašnjem trenutku, a ova povećana samosvijest dovodi do bolje obrade i kontrole nad vlastitim odgovorima na okolinu ili okolnosti.
Meditacija može poboljšati kvalitetu života zahvaljujući brojnim psihološkim i fizičkim prednostima. Evo 10 naučno podržanih prednosti medijacije:
Smanjenje stresa
Pokazalo se da intervencije zasnovane na svjesnosti, kao što je meditacija, poboljšavaju mentalno zdravlje, posebno u području stresa, prema studiji objavljenoj u Clinical Psychology Review. Kada se suočimo s teškim ili stresnim trenutkom, naša tijela stvaraju kortizol, steroidni hormon odgovoran za regulaciju stresa i našeg prirodnog odgovora “bori se ili bježi”, između mnogih drugih funkcija. Hronični stres može uzrokovati trajne i povišene razine kortizola, što može dovesti do drugih negativnih efekata na naše zdravlje, uključujući kardiovaskularni i imunološki sistem i zdravlje crijeva. Meditacija, koja se fokusira na smirivanje uma i regulaciju emocija, može pomoći u smanjenju hroničnog stresa u tijelu i smanjenju rizika od njegovih nuspojava.
Upravljanje anksioznošću
Meditacija može pomoći u suzbijanju efekata anksioznosti – koji se često primećuju kao osećaj straha, brige i napetosti – usporavanjem trkačkih misli i regulacijom disanja, što smiruje nervni sistem. Fizički simptomi anksioznosti mogu uključivati znojenje, vrtoglavicu ili ubrzan rad srca, uzrokovano pretjeranim razmišljanjem o prošlim ili budućim ishodima. Ljudi sa anksioznošću koji su redovno praktikovali meditaciju tokom tri godine videli su pozitivne, dugoročne uticaje na svoje mentalno zdravlje, prema studiji General Hospital Psychiatry.
Upravljanje depresijom
Meditacija takođe može pomoći u smanjenju simptoma depresije kroz svjesnost i emocionalnu regulaciju. Jedna studija koja je posmatrala pojedince na tromjesečnom praktikovanju joge i meditacije pokazala je da su učesnici pokazali značajna poboljšanja stanja depresije, kao i poboljšanu otpornost na stres i dobrobit.
Snižava krvni pritisak
Procjenjuje se da hipertenzija – takođe poznata kao visoki krvni pritisak – pogađa milijardu ljudi širom svijeta. Zapaženo je da meditacija potencijalno daje obećavajuće rezultate u smanjenju visokog krvnog pritiska, posebno kada je uparena sa zdravim životnim navikama poput uravnotežene prehrane i vježbanja. Međutim, dok su pronađeni dokazi koji podržavaju upotrebu meditacije za snižavanje krvnog tlaka, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uočili specifični uticaji različitih vrsta meditacije.
Jača zdravlje imunološkog sistema
Takođe je utvrđeno da je meditacija efikasan bihevioralni tretman za različita stanja povezana sa oslabljenim imunološkim sistemom. Pokazalo se da dosljedna meditacija smanjuje reakciju tijela na stres, što rezultira manjom upalom i smanjenim rizikom od stanja kao što su hronični bol, umor i bolesti srca.
Poboljšava pamćenje
Iako je najpoznatije da meditacija pomaže u ublažavanju stresa i anksioznosti, ona takođe može poboljšati strukturu mozga. Kada praktikujemo meditaciju, mozak može proizvesti više sive tvari, otkrili su istraživači u jednoj studiji. Siva tvar je ključna za zdravu moždanu spoznaju, jer štiti hipokampus, dio našeg mozga povezan s pamćenjem. To je takođe ključno za osnovne ljudske funkcije, uključujući našu sposobnost kontrole pokreta i emocija. Ista studija je pokazala da meditacija 30 minuta dnevno tokom osam sedmica može povećati količinu sive tvari koju vaše tijelo proizvodi.
Reguliše raspoloženje
Kada se praktikuje tokom vremena, meditacija ima sposobnost da promijeni način na koji emocionalno reagujemo na situacije. Elementi meditacije, koji generalno uključuju svjesnost i kontrolisano disanje, mogu dovesti do manje impulsivnih reakcija. To znači da umjesto da reaguju iz pojačanog emocionalnog stanja poput ljutnje ili panike, ljudi koji praktikuju redovnu meditaciju mogu steći sposobnost uspješnije regulacije raspoloženja.
Povećava samosvijest
Meditacija povećava samosvijest stvaranjem navike fokusiranja na sadašnjost, omogućavajući vam da primijetite svoje misli kako se pojavljuju. Istraživanja pokazuju da praktikovanje meditacije može pomoći u razvoju samosvijesti, kao i poboljšati kontrolu impulsa i odnos osobe sa sobom i drugima.
Pomaže u borbi protiv ovisnosti
Sposobnost meditacije da poveća osjećaj smirenosti, prisutnosti i smanjenog stresa može pomoći ljudima s poremećajima upotrebe supstanci da upravljaju okidačima ili čak izbjegnu recidiv. Takođe se pokazalo da meditacija potiče apstinenciju kod onih koji pate od poremećaja upotrebe supstanci i obuzdava sklonosti ili žudnju za nekom supstancom kao način da se izbore s drugim ishodima mentalnog zdravlja kao što su anksioznost ili stres.
Poboljšava spavanje
Istraživanja sugerišu da meditacija može poboljšati sposobnost osobe da spava i kvalitet sna. Iako su potrebna dalja istraživanja kako bi se potvrdila efikasnost meditacije kao dugotrajne pomoći za spavanje, pokazalo se da njeni efekti pomažu kod nesanice, kao i kod problema vezanih za dnevni san, poput umora.
Izvor: forbes.com
Preuzeto sa: ultra.ba