Od trenutka kada se probudimo utrkujući se sa satom kako bismo se spremili za posao, do kraja dana kada listamo najnovije vijesti, mogli bismo se suočiti s bilo kojim brojem uspona i padova koji bi mogli izazvati stres ili s onim što naučnici nazivaju „borba ili bijeg” odgovor našeg simpatičkog nervnog sistema.
Čak i kada je osjećaj prolazan – trčanje za autobusom ili veliki sastanak – uzrokuje oslobađanje hormona stresa adrenalina, noradrenalina i kortizola, koji nas pripremaju za akciju.
Srce kuca brže sa jačim kontrakcijama; mišići su napeti; dišeš brže; a tvoj krvni pritisak raste kako se određene krvne žile šire kako bi se pojačala cirkulacija. A kada stres prođe, tvoje tijelo se lako vraća u svoje normalno stanje, jer parasimpatički nervni sistem isključi hormone stresa i pređe na režim odmora.
Važna uloga stresa
Stres je u moderno doba uglavnom postao negativna riječ, sinonim za osjećaj mentalne preopterećenosti i anksioznosti, ali ako o njemu razmišljamo u okviru njegove evolucijske svrhe, možemo ga smatrati više alatom nego opasnošću.
“Zaista se radi o tome da personifikujemo stres i dopuštamo našem tijelu da reaguje,” kaže Heather Moday, autorka knjige “The Immunotype Breakthrough”. “Događaju nam se stvari koje ne možemo nužno kontrolisati, i imamo tu reakciju na stres – taj evolucijski odgovor da, prije nego što stvarno kognitivno razmislimo o tome, skočimo s puta automobilu, na primjer. Naš kasniji odgovor značajno diktira hoće li hormoni stresa koji nas spašavaju ostati povišeni ili ne”, napominje dr Moday. A dobra vijest je, kaže ona, “imamo mnogo više kontrole nad kasnijim odgovorom.”
Kako stres može biti koristan?
„Pogrešno shvatamo stres. Mislimo da je stres loša stvar, a nije nužno”, kaže Arielle Schwartz, PhD, psiholog iz Bouldera, Colorado. “Kada se uključi naš simpatički nervni sistem ili naš način borbe ili bijega, to je u redu. Jednostavno će nas mobilizovati kroz svijet – i to nam je potrebno.”
Drugim riječima, bez obzira da li želimo da idemo na razgovor za posao ili da legnemo na prostirku za jogu, postoji veliki broj prilika kada nam je potreban taj simpatički nervni sistem da se aktivira. „Ne želimo samo biti u parasimpatičkom stanju stalno,” kaže Schwartz. “To zapravo ne bi omogućilo optimalno zdravlje.”
Tijelo prirodno luči hormon stresa kortizol tokom dana, pri čemu nivoi dostižu vrhunac oko 7 sati ujutro kako bi nam pomogli da se uhvatimo u koštac sa svojim obavezama, a zatim opadaju sve dok ne dosegnu najnižu tačku u ponoć. Između toga, možemo doživjeti porast kortizola kao odgovor na različite mentalne ili fizičke izazove. Vježbanje, na primjer, tijelo doživljava kao stres, ali ono je bitno za naše blagostanje na bezbroj načina. Takvi akutni napadi stresa zapravo pomažu jačanju našeg tijela i imunološkog sistema.
„Postoji mnogo ljudi koji mogu imati zaista stresan život, ali ne brinu o tome. Kažu sebi, snaći ću se. Biće sve u redu”, kaže Moday. Taj način razmišljanja može provjeriti odgovor našeg tijela na stres i učiniti nas otpornijima.
Kada je u pitanju anksioznost?
Ono što želimo izbjeći je hronična vrsta stresa u kojoj se porast kortizola nastavlja neograničeno i koji dolazi od stalne brige ili napetosti. “Oslobađanje hormona zaista uzrokuje štetu ili promjene koje se događaju u tijelu tokom vremena zbog stresa”, objašnjava Moday. Iako kortizol djeluje protuupalno u tijelu u malim dozama, postaje druga priča kada nivoi ostanu povišeni tokom dužeg perioda. „Obrne se: kortizol zapravo počinje da pada i reguliše neke od naših dobrih imunoloških odgovora“, kaže ona. Negativni efekti na naše zdravlje su široki. Srećom, alati za borbu protiv stresa su takođe u našim rukama.
Izvor: womansworld.com
Preuzeto sa: ultra.ba