Kako svijet postaje sve više međusobno povezan, višejezičnost postaje manje luksuz, a više norma. Razumijevanje i govorenje drugog jezika čini više od olakšavanja komunikacije; može zapravo promijeniti način na koji tvoj mozak radi i, na kraju, učiniti te potpunijom osobom.
Ne radi se samo o tome da možeš reći “bonjour” kada si u Francuskoj i “buongiorno” dok si u Italiji, već prije priliku da vježbaš dugo uspavane moždane mreže, razmišljaš kreativnije i vidiš svijet drugačije.
Biro za popis stanovništva SAD 2022. izvještava da oko 21,6% ljudi u SAD-u kod kuće govori jezik koji nije engleski. Ovaj broj je iza evropskih zemalja, gdje 63% stanovništva govori barem jedan strani jezik.
“Biti jednojezičan zapravo nije norma. Ljudi u drugim dijelovima svijeta govore nekoliko jezika i dijalekata,” kaže Cécilia Jourdan, profesorica francuskog jezika i konsultantkinja za učenje jezika. U svom skupu od oko stotinu studenata tokom deset godina u New Yorku, Jourdan je primijetila da zbog toga što je engleski tako međunarodno prihvaćen jezik, ljudi ne osjećaju potrebu da uče drugi jezik.
Pa ipak, učenje drugog jezika znači mnogo više od poznavanja gramatike i vokabulara, ili kako pitati za put kad otputuješ u inostranstvo.
Učenje novog jezika poboljšava neuroplastičnost
Jezičke vještine su mehanizam i teretana za vježbanje ostatka mozga, utičući na kognitivnu i emocionalnu inteligenciju. Čas jezika je poput trake za trčanje za lijevu stranu mozga. “Ako trenutno niste neko ko govori više od jednog jezika, učenjem novog jezika vježbaćete dio mozga koji je bio u stanju mirovanja otkako ste imali oko sedam ili osam godina”, objašnjava Patrick K. Porter, doktor nauka, stručnjak za neuronauku, nagrađivani autor i kreator BrainTap-a. “Obavljanje ovih vrsta aktivnosti zapravo proširuje vašu sposobnost da se nosite s novim situacijama i budete kreativni sa svojim rješenjima.”
Prema istraživanju Medicinskog centra Univerziteta Georgetown iz 2015. godine, ispitanici koji su govorili dva jezika imali su više sive tvari u mozgu (veoma dobra stvar) i bolje kratkoročno pamćenje, vještine rješavanja problema i upravljanje pažnjom u poređenju sa onima koji govore samo jedan jezik. I ne samo to, već može pomoći u podsticanju mentalne fleksibilnosti i kreativnosti, očuvanju bijele tvari našeg mozga (odgovorne za pomoć u brzoj obradi informacija) i pomoći u usporavanju demencije kako starimo.
Regije mozga i mreže uključene u učenje jezika postaju jači, prilagodljivi i brže reaguju, što može pomoći u poboljšanju drugih zadataka, mentalnih vještina i područja života koji nisu povezani s direktnom komunikacijom ili učenjem jezika.
“Možete poboljšati sva područja svog života vježbanjem novog jezika”, kaže Porter. “Naučni radovi pokazuju fizičko povećanje u određenim dijelovima mozga, posebno hipokampusu, što ima veze s prisjećanjem i pohranjivanjem sjećanja. Ovo doslovno povećanje debljine u području mozga omogućava da postoji više neuroplastičnosti ili neuronskih puteva za kognitivne funkcije.”
Ali jezici su više od samo oruđa verbalne komunikacije i zdravlja mozga; oni takođe oblikuju tvoju viziju svijeta i ponašanje.
Jezici proširuju kulturnu svijest i povećavaju empatiju
„Jezik je sastavni dio svakog drugog znanja. Bez toga, teško bismo naučili bilo šta drugo”, kaže Damon Dominique, profesor francuskog jezika, kreator sadržaja i autor knjige “You Are a Global Citizen”. Zapravo, prema Sapir-Whorf hipotezi, nečiji pogled na svijet oblikovan je jezikom na kojem su odrastali. Drugim riječima, način na koji vidimo svijet u suštini je definisan jezikom na kome razmišljamo.
Ne samo da učimo o drugoj kulturi kada učimo novi jezik, već učimo i novu svjetsku filozofiju. Na primjer, različiti jezički obrasci govore o kulturi. Da li jezici koji koriste i ti i vi formalno (poput tu i usted, na španskom, ili tu i vous na francuskom) imaju drugačije razumijevanje poštovanja od onih sa samo jednim načinom obraćanja nekome? Šta je sa drugim jezicima koji imaju treću neutralnu zamjenicu – razumiju li rod drugačije?
“Ponekad ljudi učenje jezika vide samo kao učenje pravopisa i vokabulara, ali vi učite kulturu i otvarate svoj um za potpuno nove stvari”, kaže Jourdan.
Učenje novog jezika ne samo da trenira izvršne funkcije našeg mozga, već omogućava i viši nivo empatije i sposobnost povezivanja s onima koji imaju drugačije jezičko porijeklo od našeg. Sve u svemu, moglo bi se reći da nas čini boljim ljudima kada ostavimo svoj pogled na svijet po strani i pokušamo razumjeti druge i njihov način razmišljanja.
Izvor: realsimple.com
Preuzeto sa: ultra.ba