Kako su najbolji studenti postali upravo to što jesu? Je li to inteligencija, snalažljivost, upornost, sreća ili nešto drugo?
Velikoj većini studenata nije bitno s kakvim uspjehom će završiti studije, bitno je završiti, ali ima i onih koji žele biti najbolji, top studenti. Koji je “recept” uspjeha i što sve trebamo poduzeti kako bi bili najuspješniji? Pored potpune posvećenosti studiju, marljivosti, snalažljivosti i upornosti, treba se držati i određenih navika, prenosi x-ica.com.
Koje navike imaju top studenti?
Nikada ne “prelistavaju” skripte
Prema nekim zaključcima na osnovu istraživanja metoda učenja, utvrđeno je kako je čitanje i “prelistavanje” udžbenika i skripti jedna od najneproduktivnijih metoda učenja. Veća je korist u čitanju zabilješki s predavanja i vježbi, te učenje na osnovu primjera i prethodnih ispita.
Ne podvlače riječi u knjigama
Udžbenici i skripte nisu bojanke. To ne znači da ciljano obilježavanje nije dozvoljeno, naročito kada se radi o osobama vizualnog tipa i za koje to predstavlja najbolji i često jedini način učenja. Top studenti pažljivo biraju tekstove koje će podvući, a nekontrolirano i suvišno “šaranje” jednostavno je gubljenje vremena.
Pišu na papiru
Pisanje rukom aktivira područja u mozgu koja nam pomažu da učimo brže i bolje. Naučno je dokazano kako pisanje rukom pomaže u pamćenju i zadržavanju informacija.
Sve istražuju i preispituju
Top studenti će po navici odmah istražiti svaki novi koncept ili ideju koju čuju na predavanjima. Informacija nikad nije dosta i ukoliko o pojedinoj materiji imate više dodatnih informacija od ostalih studenata sigurno ćete polučiti bolji uspjeh. Profesori će prepoznati vašu radoznalost i nagraditi vas za dodatni trud.
Uče s pauzama, a ne satima bez prestanka
Učenje tokom dugog vremenskog perioda bez pauze potpuno je kontraproduktivno. Najbolji studenti uče tako što često prave pauze i skreću misli s onoga što moraju učiti baveći se nekom drugom aktivnošću. Puno je lakše ostati skoncentrisan tokom dana kad znate da morate naučiti opsežnu lekciju, ali i kad znate kako vam ubrzo slijedi odmor.
Puno spavaju
Analiza dnevnog vremena najboljih studenata pokazala je kako se njihov dan sastoji od perioda intenzivnog rada (4-6 sati dnevno) nakon čega slijedi period odmora i sna koji u prosjeku iznosi 9 sati. Periodi napornog rada i odmora se smjenjuju kako bi mozak imao vremena posložiti informacije koje je primio tijekom tog dana.
Ne čekaju motivaciju, stvaraju je sami
Motivacija je jedan od većih problema svakog studenta. Najbolji studenti uče i kad imaju loš dan, ako im motivacija nedostaje oni će je sami stvoriti.
Vježbaju sposobnost smirenosti u stresnim situacijama
Svaki ispitni rok donosi stres i za njega se treba pripremiti na vrijeme. Najbolji studenti se bore s ispitnim stresom tako što se praktično pripremaju za tu situaciju, odnosno “vježbaju” ispit. Zamislite i vi kako bi ispit mogao izgledati, to vrlo lako možete učiniti na osnovu postojećeg iskustva, “uvježbajte” svoje reakcije na pritisak koji ćete osjetiti kad ispit počne, na taj način ostat ćete smireni kad dođe trenutak polaganja ispita.
Rade probne testove
Najbolji način za utvrđivanje gradiva je da uradite jedan ili više kratkih testova. Najbolji studenti će svoje znanje testirati serijom mini testova nakon svake naučene lekcije. Napravite listu pitanja koja bi se mogla naći na stvarnom ispitu i prekontrolirajte svoje znanje.
Uče objašnjavajući sebi
Najbolji studenti nove informacije usvajaju tako što pokušavaju sami sebi objasniti određene teme. Pokušajte sami sebi objasniti pojedinu lekciju kao da ste na predavanju, postavite se u ulogu profesora.
Često postavljaju pitanja
Najbolji način za nešto naučiti je da postavljate pitanja. Znanja nikad nije dosta, stoga uvijek možete postaviti neko pitanje i tražiti dodatnu informaciju čak i kada vam je sve jasno.
Predavanja i vježbe koriste na najbolji način
Ako su vam predavanja dosadna i niste tip studenta koji ima naviku slušanja profesora, mijenjajte odmah ovu naviku. Najbolji studenti predavanja koriste kako bi saznali što će biti na ispitu, što profesor očekuje od njih, ali i puno drugih korisnih informacija. Budite redovni na predavanjima i vježbama i upijajte svaku riječ profesora.
Uče više nego što je potrebno za ispit
Najbolji studenti se nikada ne ograničavaju prilikom spremanja ispita i nikada ne uče isključivo ono što će biti na ispitu, već teže ka usvajanju dodatnih informacija. Dokazano je kako je puno lakše naučiti i zapamtiti priču a ne suhoparne informacije, ukoliko vas priča zainteresira lako ćete zapamtiti i podatke koje morate naučiti za ispit.
Sami osmišljavaju metode učenja i spremanja ispita
Najbolji studenti neće slijepo slijediti jedan ustaljeni princip spremanja ispita i ograničiti se na ujednačen pristup učenju. Oni će isprobati sve moguće tehnike i strategije kako bi pronašli najbolju kombinaciju koja njima odgovara, ali će uvijek biti otvoreni za nove metode učenja. Od njih ćete često čuti da imaju svoj “sustav”, što podrazumijeva i “hvatanje” zabilješki, način na koji pripremaju ispite i na koji vrše provjeru znanja. Razvijte i vi svoj sustav.
Pridržavaju se 80/20 pravila
Jeste li čuli za pravilo 80/20? Ne odnosi se samo na učenje i studije, može se primijeniti na brojne sfere života. Pravilo 80/20 znači da je 20% uzroka odgovorno za 80% rezultata. U slučaju učenja to bi izgledalo ovako: 20% aktivnosti u učenju donosi 80% uspjeha, dok 80% rezultata u učenju dolazi od 20% uloženog napora. 80% vrijednosti koju realizirate tijekom učenja, ostvarite za samo 20% provedenog vremena. Zaključak: veliki dio vaših napora u učenju (80% – četiri petine) u najvećoj mjeri je nebitan.
Odmah analiziraju greške koje su napravili na kolokviju
Kada dobijete rezultate kolokvija pregledajte greške koje ste napravili i otiđite kod profesora na dodatne konzultacije. Proanalizirajte svaku grešku, utvrdite što je pošlo po krivom kako se one ne bi ponovile idući put.
Koriste stare ispite
Na ispitu će se pojaviti poznata pitanja. Ne postoji neograničen broj mogućih pitanja, već je sasvim sigurno kako će se pitanja ponavljati, zato koristite prethodne ispite kao vježbu i pripremu za ispit koji ćete polagati. Ispiti iz prethodnih rokova, pa čak i od prethodnih godina, pravi su rudnik informacija.
Često su zauzeti poslom i dodatnim projektima
Studentski život ne ostavlja puno slobodnog vremena, ali imajte na umu kako je uključenost u različite aktivnosti i teme, pri čemu se aktiviraju i različite vještine i sposobnosti, ono što vas čini aktivnim, ono što vam osigurava bogat i raznolik sklop mentalnih obrazaca koje potom možete koristiti u različitim situacijama. Budite uvjereni kako ćete biti najproduktivniji baš onda kada ste najaktivniji.
Uče kroz rad i praksu
Svaki dobar student bio je bar jednom na praksi. Velika je razlika u usvajanju znanja i vještina na praksi i na predavanjima. Svaki praktični rad donosi vam iskustva, znanja i vještine koje ne možete pronaći na fakultetu. Nemojte izbjegavati praksu, ona će vam dobro doći kad završite fakultet i zaposlite se.
Ne žale se
Najbolje studente rijetko ćete čuti da se žale kako nisu imali dovoljno vremena za spremanje ispita, kako je ispit bio težak, kako ih je profesor iznenadio s pitanjima, i sl. Ukoliko niste imali dovoljno vremena, znači da se niste dobro organizirali, ukoliko je ispit bio težak znači da morate učiti ozbiljnije i više, ako su vas iznenadila pitanja niste prošli baš sve materijale a i ne shvaćate poantu kako kako je potrebno učiti više od onoga što piše u skripti, možda je profesor to spomenuo na predavanju a vi niste obratili pažnju, ili vas jednostavno pokušava navesti da razmišljate sami i da konkretno primijenite ono što ste naučili. Dobro zapamtite, za svaku vašu “žalbu” i “primjedbu” postoji odgovor.
Preuzimaju odgovornost za svoje studije
Najbolji studenti shvaćaju kako su njihove studije i rezultati koje ostvaruju samo njihova odgovornost i zasluga. Oni snose odgovornost kada je riječ o uspjesima i neuspjesima, sve ovisi od njih samih i nikada ih nećete čuti da za neusjpeh na ispitu optužuju sustav, profesora, kolege, loše skripte…
Preuzmite i vi odgovornost za svoje studije i pokušajte prihvatiti neku od ovih navika.
Preuzeto sa: studomat.ba