Ako se pripremate za ispit ili to čini netko u vašoj blizini, primijenite navedene savjete u svoju korist ili ih podijelite sa svojim bližnjima!
Kako bismo poboljšali svoje znanje i zapamtili veću količinu informacija, nije dovoljno samo učiti. Potrebno je činiti to učinkovito i uspješno. Ako se pripremate za ispit ili to čini netko u vašoj blizini, primijenite navedene savjete u svoju korist ili ih podijelite sa svojim bližnjima! Postoje brojne dokazane tehnike koje poboljšavaju proces pamćenja te donose bolje rezultate, a mi vam donosimo neke od njih.
Redovno učenje
Kampanjsko učenje (učenje velike količine gradiva u kratkom vremenskom razdoblju) ne donosi jednako dobre rezultate kao redovito učenje. Iako su ocjene kampanjaca ponekad i odlične, njihova sposobnost dugoročne pohrane naučenih informacija je minimalna, piše krenizdravo.rtl.hr.
Zbog navedenog preporučuje se učiti u sesijama po 20-30 minuta u razdoblju od nekoliko tjedana. Na jednak se način usvajaju i vještine. Zasigurno nećemo naučiti slikati ili igrati tenis za jedan dan besprekidne igre.
Tačno odrediti dane i sate učenja
Iako se ovaj korak može činiti zahtjevnim, važno je naglasiti da je ovo najjednostavniji način treninga mozga. Rutinizirano učenje pomaže mozgu da usvoji naviku učenja. Sesije ne moraju trajati dugo, bitno je da su redovite.
Koristiti kartice s tekstom
Umjesto čitanja i podcrtavanja, na prazne kartice upisujte ključne pojmove iz gradiva. Pasivno čitanje i podcrtavanje onemogućuje povezivanje pojmova ili boljeg razumijevanje teksta. Kartice su izvrsna pomoć za poboljšavanje memorije. Često je korisno na njih nešto i nacrtati, tako učimo uz pomoć asocijacija.
Odrediti cilj!
Za svako razdoblje učenja treba odrediti tačan cilj, odnosno jedan aspekt gradiva na kojem će biti fokus. Jesmo li ostvarili cilj i naučili zadane pojmove, možemo provjeriti tako da ih jednostavno objasnimo. Ako to ne možemo učiniti, cilj još nije postignut.
Učite kao da ste profesor
Kada učimo kako bismo nekoga podučili istom gradivu, rezultat našeg učenja bit će bolji! Dakle, učite kao da ste profesor.
Vježbati! Vježbati! Vježbati!
Tokom učenja potrebno se testirati uz pomoć “lažnih” testova. Možemo ih izraditi sami, tražiti nastavnika da ih izradi za nas ili ih pronaći na internetu. Funkcija ovakvog testiranja je ukazivanje na naše pogreške (bit će nam očigledne). Također, test nam daje više samopouzdanja za pravi ispit jer nas postavlja u sličnu situaciju. Veće samopouzdanje uzrokuje bolje rezultate.
Gdje učiti?
Iako je dobro mijenjati lokacije dok učimo (jednu lekciju učimo u knjižnici, drugu u radnoj sobi itd.) naše mjesto za učenje mora biti opremljeno potrebnim predmetima. Stol mora biti uredan, da se na njemu nalaze potrebne knjige, olovke, markeri i prazne kartice, a ne predmeti koji će nam odvlačiti pažnju. Tako pripremamo mozak za učenje.
Upalite klasičnu muziku!
Dokazano je da određena klasična glazba pospješuje koncentraciju. Naime, učenici kojima je za vrijeme predavanja u pozadini bila puštena klasična glazba, bolje su napisali test o slušanom predmetu, od studenata koji su slušali isto predavanje bez pozadinske muzike.
Također, nedavno istraživanje došlo je do zaključka da ritmična pozadinska muzika nepovoljno utječe na fokus osobe koja uči.
Maknuti mobilni telefon!
Ovaj korak je samorazumljiv. Zbog potencijalne distrakcije, stišajte telefon, odmaknite ga od sebe (najbolje u susjednu prostoriju).
Kratki spavanac usred dana!
Da, za učinkovitije učenje, bolje i dugoročnije pamćenje te uspješnije rezultate potrebno je spavati. Savjet koji većina ljudi objeručke prihvaća, dokazan je 2013., istraživanjem sveučilišta Massachusetts Amherst. Dokazano je da kratko spavanje tijekom dana poboljšava memoriju djece predškolske dobi.
Psihologinja Rebecca Spencer, sa studenticama Kasey Duclos i Laurom Kurdziel, proučavala je više od 40 djece predškolske dobi i otkrila da djeca koja spavaju tijekom dana, imaju bolju performansu na vizualno-prostornom zadatku istog dana kada su spavali, kao i sljedeći dan, za razliku od one koja ne spavaju.
Ove beneficije odnose se i na odrasle osobe.
Preuzeto sa: studomat.ba