Aktivizam na društvenim mrežama raste iz dana u dan zbog pojave tehnologije te sve većeg prodora tehnologije u svakodnevni život. Koncept aktivizma na društvenim mrežama je u porastu, stoga ima pozitivan ali i negativan uticaj na svakodnevni život.
Društvene mreže i aktivizam
Danas, sa sve većom popularnosti društvenih medija i sam aktivizam društvenih medija postaje sve popularniji. Medijski aktivizam možemo jednostavno definisati kao dio aktivizma koji koristi medije kao glavne komunikacijske alate. Mediji koji učestvuju u medijskom aktivizmu obuhvataju novine, video i audio medije, kampanje i proteste u vezi sa medijskim i komunikacijskim politikama. Ovaj dio aktivizma se koristi u mnogim oblicima u različitim oblastima, za širenje informacija kojima često nije dat prostor u cenzurisanim vijestima ili mejnstrim medijima.
Aktivizam na društvenim mrežama je oblik medijskog aktivizma koji privlači sve veću publiku zbog svojih interaktivnih karakteristika prema velikoj masi, odnosno zbog mogućnosti dvosmjerne komunikacije gdje pored toga što neko ima mogućnost da iznese određeni problem drugi ljudi imaju mogućnost da na isti problem daju svoje komentare i potencijalna rješenja ali i da šire dalje informacije.
Informacije koje se probiju na društvenim mrežama postaju viralne u sekundama a informacije o kampanjama i protestima koje se podijele na društvene mreže mogu povećati broj pristalica. Dakle, društveni mediji su daleko superiorniji u odnosu na tradicionalne medije. Danas svi imaju pametne telefone na kojima besplatno mogu koristiti razne aplikacije društvenih medija i to je mnogo doprinijelo aktivizmu samom po sebi. Poboljšanjem komunikacijskih tehnologija, informacije mogu biti široko rasprostranjene bez grešaka. Platforme društvenih medija kao što su Instagram, Facebook i Twitter pomažu korisnicima da se uključe u trendove – to se radi lajkom, označavanjem, komentarisanjem, pretplatom i slično. Ova vrsta angažmana izazvala je porast aktivizma na društvenim mrežama.
POKRETI KOJI SU POSTALI VIRALNI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Ljudi su otkrili novi načine komuniciranja i saradnje putem društvenih medija. Snaga društvenih medija može pojačati glas ljudi, širiti informacije i povećati saradnju među različitih skupinama ljudi.
Ice Bucket Challange bio je prava senzacija tokom 2014. godine a pokrenuta je sa ciljem da se podigne svijest o bolesti ALS (amiotrofična lateralna skleroza). Izazov sa kantom leda bio je prilično jednostavan i uključivao je jednostavno izlijevanje ledene vode preko vlastite glave a nakon što je izazov izvršen osoba bi nominovala druge osobe da odrade isti izazov. U suštini, osnovni cilj ovoga bilo je skupljanje novčanih sredstava kako bi se pomoglo istraživanju i liječenju bolesti ALS.
Dalje, jedan od pokreta koji je nastao dosta ranije ali je svoju ‘popularnost’ dostigao preko deset godina kasnije jeste pokret #MeToo. Ovaj pokret postao je viralan 2017. godine kada je više poznatih glumica progovorilo o svojim iskustvima seksualnog zlostavljanja u filmskoj industriji te su time podstaknule mnoge žene širom svijeta da podijele svoja iskustva i napokon progovore o stravičnim zlostavljanjima koja su doživjele. U toku 2017. godine ogroman broj žena ispričalo je svoje priče i ostavila hashtag #MeToo i to je jedan od najvećih pokušaja ikada da se javnoj sferi pokaže koliko je seksualno zlostavljanje često i da se može desiti bilo kome i bilo gdje.
Naravno da postoji još dosta velikih i malih pokreta koji su postali poznati upravo zahvaljujući društvenim mrežama (#BlackLivesMatter ; #LoveWins itd.) Korištenje društvenih medija za podizanje svijesti te izgradnju i jačanje odnosa stvara prostor za organizacije, aktiviste i građane da zahtijevaju pravdu.
NE SMIJEMO OSTATI SAMO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Aktivizam je postojao prije društvenih medija i sigurno će nastaviti postojati ako te platforme ikada nestanu. Naravno da je iskazivanje podrške putem društvenih mreža pozitivan angažman ali moramo biti svjesni da potencijalno svi možemo učiniti i više od toga.
Aktivizam društvenih medija na neki je način mač sa dvije oštrice, iako su sa jedne strane to korisni alati koji mogu pravu priču proširiti na sve strane isto mogu učiniti da ta priča ostane zatrpana milionima drugih u roku od samo nekoliko sati. Naravno da aktivizam društvenih mreža ne treba diskreditovati s obzirom da su se veliki pokreti kao što su #BML i #MeToo ipak probili zahvaljujući društvenim mrežama, međutim ovo može dovesti i do velikog broja neiskrenih ‘aktivista’ u obliku pojedinaca ali i čitavih velikih kompanija koje su ove pokrete iskoristili u svoju korist. U suštini, ponekada aktivizam društvenih mreža može jedan ozbiljan pokret svesti na nivo trenda i gubljenje pravog značenja istog. Na primjer, Ice Bucket Challange sa vremenom je postao samo obično polijevanje vodom i mnogi nisu znali kakav je korijen ovog izazova odnosno pokreta.
Na kraju, iako društveni mediji jesu korisni za sveobuhvatnu agendu određenog pokreta, smatram da je ipak važno za svakoga čiji je glavni izvor aktivizma samo objavljivanje na društvenim medijima da napravi korak unazad i zapita se šta je to što pored toga može uraditi. Vjerujem da je mješavina aktivizma društvenih mreža uz čvrst i konkretan rad idealan način za osobu da bude aktivista u vrijeme društvenih mreža.
Preuzeto sa: lonac.pro