Deklaraciju «Opštine bez brana» danas je, nakon sastanka sa predstavnicima Centra za životnu sredinu, koji je članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH, potpisao i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, obavezavši se time da grad Banjaluka neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brana ili hidroelektrana na teritoriji ove opštine bez konsultacija sa građanima.
Gradska vlast je ovim potpisom iskazala jasnu političku volju da se stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava na vodu i kvalitetnu životnu sredinu.
„Potpisivanje ove deklaracije predstavlja potvrdu strateškog opredjeljenja Grada Banje Luke da sačuva svoju prirodu i svoja prirodna bogatstva, a prije svega da sačuva Vrbas kao simbol našeg grada. Svakom izgradnjom brane narušava se prirodan riječni tok, što može uništiti biljni i životinjski svijet, stoga je naša obaveza da pokažemo odgovornost i na ovaj način zaštitimo ono što imamo, posebno u eri sveopšteg neodgovornog ophođenja prema prirodi“, poručio je Stanivuković.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu je podsjetila da se Grad Banjaluka već dva puta u prethodnom periodu izjasnio da je protiv izgradnje planiranih velikih hidroelektrana na rijeci Vrbas.
„Potpisivanjem ove Deklaracije, Banjaluka je još jednom pokazala opredjeljenje da sačuva svoje rijeke od štetnih projekata, u ovom slučaju od izgradnje malih hidroelektrana. Prema Prostornom planu Republike Srpske, kanjon i klisura Vrbasa su planirani da budu zaštićeno područje i Centar za životnu sredinu planira da pokrene inicijativu za ovim vidom formalne zaštite i nadam se da ćemo u realizaciji ovih planova opet dobiti podršku grada. Proglašenjem zaštićenog područja trajno bismo zaštitili ovu rijeku“.
Građani Bosne i Hercegovine su kroz dosadašnje primjere i istraživanja uvidjeli da male hidroelektrane (mHE) imaju negativan uticaj na okolinu, odnosno da nanose isključivo štetu prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama, a da je korist koja nastaje njihovom izgradnjom mala ili nikakva za državu i društvo.
Ukupan broj malih hidroelektrana u pogonu u BiH je 120, RS (51) i FBiH (69), dok je ukupan broj malih hidroelektrana planiranih ili u izgradnji u BiH 353, RS (146) i FBiH (207).
Ranije su u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodnoj skupštini RS usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeka BiH, poslanici potvrdili ono na što ekološka aktivistička zajednica decenijama upozorava: Male hidroelektrane su štetni projekti i njihova realizacija mora biti zaustavljena.
Korak ka zaustavljanju ovih projekata napravljen je i novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije RS koji više ne predviđa podsticaje za hidroelektrane snage veće od 150 kW, a koji je usvojen u februaru ove godine.
Početkom avgusta ove godine u Federaciji BiH je stupio na snagu Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE do i uključivo 10 MW bez kojih se ovi objekti zakonski ne mogu graditi.
Oba zakona su svakako rezultat dosadašnjih napora i borbe ekoloških aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica koje su na sopstvenim iskustvima osjetili štete od ovih hidroenergetskih projekata.
Sa gradom Banjaluka, u Bosni i Hercegovini ukupno je 12 opština i gradova potpisalo Deklaraciju „Opštine bez brana“å i podržalo ovu inicijativu Koalicije za zaštitu rijeka BiH koja je dio aktivnosti koje zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu uz podršku Programa za promociju tranzicije Češke Republike. Zasnovana je na „Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana“ koja je donesena 2019. godine na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu.
Više informacija možete pronaći na web stranici: https://eko.ba/opstine-bez-brane
Preuzeto sa: Centar za životnu sredinu