Koliko god dobro ime brenda bilo, ljudi ga neće zapamtiti samo zbog naziva. Zapamtit će ga jer u vezi s njim imaju neku emociju ili je stalno prisutan u njihovu životu.
Naziv brenda je dio ukupnog identiteta brenda koji se sastoji od vizualnog identiteta, obećanja, vrijednosti i kulture, osobnosti, tona glasa i još nekih dijelova koji su u kontekstu ovog članka manje važni. Cilj svakog brendiranja u kojem naziv nosi jedan dio uloge jest razlikovanje od konkurencije, odnosno stvaranje mentalnog prostora u umovima kupaca ili korisnika koje će upravo naš brend okupirati.
Naziv i vizualni identitet
Pitanje naziva, kao i vizualnog identiteta brenda, usko je vezano za pitanje intelektualnog vlasništva. Naime, ako posao želimo temeljiti na prepoznatljivosti i jakom imidžu koji ćemo pri prodaji ili privlačenju investitora moći kapitalizirati, bit će važno zaštititi naziv i žig u određenoj industriji, na nekom zemljopisnom teritoriju.
Brend se ne mora zvati kao firma, odnosno firma može na fakturama imati naveden jedan naziv, a na izlogu poslovnog prostora drugi, što je potpuno legalno. Brend također može imati isti naziv kao firma, što je također potpuno legalno.
Ono što je bitno naglasiti jest da, nakon što razvijemo proizvod do razine u kojoj on generira neki prihod, pametno je zaštititi naziv brenda zato da se na istom tržištu ne bi pojavio brend koji nudi isti ili sličan proizvod kao naš, a pod istim ili vrlo sličnim nazivom. U tom slučaju, u glavama kupaca nastaje konfuzija.
U Filburgu smo imali prilike imenovati niz firmi, brendova, organizacija i proizvoda. Ono što smo kroz iskustvo ustanovili jest da kupci ili korisnici neće odabrati neki proizvod ili uslugu samo zbog njegova naziva, ali naziv će sigurno pomoći da ga, ako je ukupno iskustvo s brendom bilo poticajno, zapamte ili potpuno zaborave.
Dileme pri imenovanju brenda
Česta dilema s kojom se ljudi kod imenovanja brenda susreću jest što ako imaju isti naziv kao neka druga firma ili usluga ili pak proizvod neke druge firme. Pritom treba imati u vidu da postoji vrlo malo riječi koje, ako ih upišete u internet tražilicu, neće dati rezultata ili će ih biti malo.
Ambicija kod imenovanja ne treba ići u smjeru osmišljavanja ili otkrivanja još nesmišljene ili neotkrivene riječi. Ambicija bi trebala ići u smjeru korištenja one riječi koja će u industriji u kojoj brend djeluje biti nova.
Drugim riječima, ordinacija koja u svojem nazivu ima prefiks „dental“ ili poliklinika koja u svojem nazivu ima prefiks „med“, u Hrvatskoj će imati male šanse potpuno se razlikovati od konkurencije. S druge strane, upotreba riječi „dental“, ako se doista radi o usluzi koja se odnosi na dentalnu medicinu, protetiku i slično, olakšat će korisnicima da znaju čime se neka firma bavi.
Primjerice, to što se jedan kafić u zagrebačkom kvartu zove Limun ima malo utjecaja na to ako netko u Osijeku želi pokrenuti brend koji će se baviti organskim pripravcima od limuna.
Bitno je u određenoj industriji, među našim ciljnim publikama, postići razlikovanje, ne na cijelom nacionalnom teritoriju ili zemaljskoj kugli.
Osmišljavanje naziva
Treba imati u vidu da će naziv biti korišten u digitalnim kanalima (primjerice, na web stranici, Facebook ili LinkedIn profilu) među kojima vlada prilična gužva.
Ako se na tržištu uspijemo nametnuti, naziv profila bit će manje važan. No dobro je izbjegavati dupla slova, duge „handlove“ i sl. jer će ih ljudi pogrešno upisivati.
Preuzeto sa: manager.ba