Biciklisti u Banjaluci trenutno na raspolaganju imaju 31 kilometar biciklističkih staza, a kako su naveli iz banjalučke Gradske uprave za “Nezavisne”, ove godine im je plan, ne samo povećanje broja kilometara staza, nego i osposobljavanje novih parking-mjesta za bicikle.
“Izrađujemo konačnu verziju plana urbane mobilnosti, sa fokusom na promovisanje biciklističkog saobraćaja”, kazali su iz Gradske uprave.
Prema njihovim riječima, u ovaj proces biće uključeni i građani, jer, kako kažu, neophodno je saslušati njihove potrebe kada je u pitanju biciklistička infrastruktura grada.
“Pristupićemo rekonstrukciji postojećih staza, ali i pored toga, planiramo da izgradimo nove”, kazali su u Gradskoj upravi.
Prema njihovim riječima, neće se zaustaviti samo na stazama, već će biti obezbijeđen i određen broj parking-mjesta za bicikle, s obzirom na to da građani trenutno svoje bicikle ostavljaju pored zgrada, u haustorima ili naslonjene na drveće.
Dodali su da trenutno utvrđuju na kojim lokacijama su staze najpotrebnije te da ih mogu očekivati gotovo sva naselja u gradu.
Da su građani pozitivno dočekali najavljene planove gradske administracije, potvrđuje i izjava jednog Banjalučanina koji često vozi bicikl, a naročito sa dolaskom lijepog vremena.
“U gradu postoji dosta biciklističkih staza, a i ravan teren je vrlo pogodan za vožnju bicikla, tako da je odlazak na posao biciklom često pravo zadovoljstvo”, kazao je ovaj građanin. Istakao je, međutim, da iako ima dosta raspoloživih staza, i dalje ih nema dovoljno, a veliki problem stvaraju i neodgovorni vozači koji se nepropisno parkiraju i time ugrožavaju bicikliste.
Sa druge strane, iz “Centra za životnu sredinu” ističu da biciklističke infrastrukture u gradu ipak nema dovoljno.
Kako je za “Nezavisne” istakao Dragan Kabić, koordinator na programu “Transport” u okviru CZZS-a, postojeća infrastruktura u gradu često je nepovezana i neodržavana.
“Od 31 kilometara biciklističkih staza, možda je oko 15 kilometara urađeno smisleno”, kazao je Kabić.
Na pitanje na kom nivou je kultura vožnje bicikla, kazao je da je opet u porastu, iako je grad, kako je naveo, posrnuo ka auto-centrizmu.
“Automobil u našem društvu i dalje predstavlja simbol imanja, ali je i loša navika koje ćemo se teško riješiti ako se budemo oslanjali isključivo na promjene individualnih navika, a bez realnih mjera i političkih odluka”, zaključio je Kabić.
Preuzeto sa: nezavisne.com