Piše: Marina Topić
Učenje je proces koji je relativno trajan, a koji se odnosi na sticanje novog ili promjenu prethodnog iskustva. Kažu da čovjek uči cijeli svoj život, jer uvijek postoji prostor za napredak i usavršavanje. Postavlja se pitanje kako čovjek uči i ko ga je naučio uspješnom učenju. Učenje se ne odnosi samo na savladavanje određenog gradiva. Ono obuhvata i načine i tehnike koje se upotrebljavaju u ovom procesu, kao i sticanje navike za učenjem.
Ponekad učenje predstavlja veliki problem i izaziva stres, a posebno kod školaraca i studenata. Previše gradiva, loša motivacija i nezainteresovanost učenika dovode do sve veće prokrastinacije koja negativno utiče na ishode učenja. U školama i na fakultetima ne postoji lekcija o tome kako efikasno učiti. Niko nas ne nauči kako da organizujemo svoje vrijeme, kako da poredamo prioritete ili na koji način da pristupimo učenju i savladavanju gradiva. Bilo bi mnogo lakše kada bi nas neko naučio kako da pravilno učimo i tako nam olakšao cijeli proces učenja. Danas postoje brojne tehnike koje pomažu prilikom učenja i omogućavaju da učenje ne bude glavni izvor stresa. Jako je bitno odabrati adekvatnu tehniku, a to se najbolje postiže primjenom što više tehnika i odabirom onih koje su najefikasnije, odnosno sa kojima se postižu najbolji rezultati učenja.
Upravljanje i organizacija vremena je jako bitna vještina, a posebno kada se radi o učenju. Neophodno je odrediti vrijeme koje je potrebno da se neko gradivo nauči i iskoristiti to vrijeme na najbolji način. Jedna od tehnika koja pomaže kod efikasnog upravljanja vremenom, ali i u podsticanju produktivnosti jeste Pomodoro tehnika, koja je dobila naziv po kuhinjskom tajmeru u obliku paradajza. Pomodoro na italijanskom znači paradajz. Kod ove tehnike prvo je neophodno odrediti zadatak na kojem se želi raditi, a zatim namjestiti tajmer na 25 minuta i krenuti sa učenjem. Kada istekne predviđeno vrijeme za učenje nastupa pauza u trajanju od 5 minuta. Za pauzu je takođe potrebno podesiti tajmer i pauzu iskoristiti isključivo za odmor. Moguće je ponavljati ovo u 4 serije, a zatim napraviti veću pauzu. Ukoliko je potrebno, nakon velike pauze, uraditi ponovo 4 serije. Ova tehnika povećava produktivnost, motivaciju, posvećenost i omogućava da se fokusiramo na ono što radimo.
Crtanje mape uma omogućava da se veći broj informacija sumira na jednom listu papira, što daje pregled cjelokupnog gradiva sa najvažnijim idejama. Da bi se napravila mapa uma, potrebno je uzeti jedan prazan papir i odabrati lekciju koja se želi predstaviti. Na sredini papira nacrtati, što slikovitije i zanimljivije, glavni pojam te lekcije. Zatim povući linije koje vode iz glavnog pojma i tu ucrtati sporedne pojmove i teme. Iz sporednih pojmova nacrtati još nekoliko linija koje će predstavljati manje važne pojmove. Mapa uma je odlična za vizualizaciju gradiva, a ona takođe poboljšava i olakšava učenje.
Strategija samotestiranja neposredno prije provjere znanja može biti efikasna tehnika. Učenici i studenti, koji prije provjere znanja, provjeravaju sami sebe lakše se prisjećaju naučenog gradiva od onih koji to ne rade. Za strategiju samotestiranja mogu se koristiti bilješke sa časova, knjige ili dodatni materijali, te je pomoću njih moguće formirati probne testove za provjeru znanja. Ovaj vid samoprovjere znanja je koristan jer omogućava uvid u gradivo koje nije dobro naučeno i pomaže da se i ono savlada na najbolji način.
Mjesto na kome se uči je takođe bitan faktor koji utiče na učenje. Neki ljudi mogu učiti na veoma bučnim mjestima, kao što su kafići, jer imaju sposobnost da zanemare svoje okruženje i fokusiraju se samo na zadatak koji obavljaju. Drugi opet moraju da uče u tišini, jer je to jedini način da kvalitetno nauče gradivo. Kojoj god grupi ljudi da pripadate važno je da prepoznate koje mjesto je za vas najbolje za učenje. Takođe, poželjno je povremeno promijeniti mjesto učenja, jer ova promjena može pozitivno da utiče na raspoloženje osobe koja uči, a samim tim i na učenje.
Multitasking ili obavljanje nekoliko zadataka istovremeno može negativno da utiče na učenje. Učenici i studenti često misle da dok uče mogu povremeno da odgovore na poruku, učestvuju u razgovoru sa nekim ili provjere društvene mreže. Međutim sve aktivnosti koje nisu povezane sa gradivom koje se uči dovode do lošijeg i sporijeg učenja. Ovo naravno ne znači da se telefoni ne smiju koristiti prilikom učenja, ali potrebno je obratiti pažnju kada je zaista neophodan pristup internetu, a kada se to radi samo da bi se odložilo učenje. Zato je mnogo bolje fokusirati se na jedan zadatak i tek kada se on završi preći na sljedeći.
Sticanje novih znanja i vještina bi trebalo da bude zabavno, a ne da izaziva stres i neprijatne emocije. Učenje je takođe proces koji se uči i za njega je potrebno vrijeme. Neophodno je dobro upoznati sebe i shvatiti koje metode i tehnike su odgovarajuće, a koje ne. Zato je korisno upoznati se sa svim tehnikama i saznati koji faktori utiču na uspješnost učenja kako bismo sebi olakšali ovaj proces.