Kako bismo spriječili katastrofalne klimatske promjene koje se dešavaju, moramo globalno promijeniti način života. Ali, odakle početi? Koje to „male“ korake kao pojedinac, već danas možeš preduzeti? Donosimo ti u nastavku odgovor na ovo pitanje.
Promijeni šta i kako jedeš
Više od 25 % ukupnih globalnih emisija proizlazi iz prehrambenog sistema, industrije hrane, tako da naše trenutne prehrambene navike, jednostavno nisu dugoročno održive.
Smanjenje rasipanja hrane najvažnija je stvar, koju možeš učiniti da napraviš promjenu. Pokušaj kompostirati, ne bacaj ostatke hrane i u potpunosti iskoristi svoj zamrzivač, za početak. Osim toga da pojedemo svu hranu koju kupimo, stručnjaci preporučuju zamjenu većine mesa i mliječnih proizvoda, koje konzumiramo biljnim alternativama, koje su niže u ukupnim emisijama i zagađenju planete.
Stočarski sektor – posebno proizvodnja govedine u industrijskim razmjerama, ima najozbiljniji uticaj na planetu, sa 33% svjetskih ratarskih površina posvećenih hranidbi usjeva.
Gornja granica za konzumaciju mesa je 16 kg godišnje (zato probaj jesti maksimalno 300 g nedeljno) i 90 kg mliječnih proizvoda (oko 1 litar mlijeka nedeljno), ali ne više od toga i razmisli o prelasku na biljnu ishranu ili bar nekoliko puta sedmično konzumiraj veganske ili vegetarijanske obroke.
Idi na godišnji odmor u svojoj državi ili u bližim zemljama
Svi smo ovo činili mnogo više prošle 2020. godine zbog pandemije COVID-19 i kao rezultat toga, broj putnika opao je za 50%, a zagađenje avionima smanjeno je za gotovo trećinu u prvom mjesecu lockdown-a.
U zapadnim zemljama ljudi lete puno više od prosjeka, a dok su avio-kompanije odgovorne za 3,5 % globalnih emisija, polovinu od toga proizvodi samo 1% svjetske populacije.
Zato, gledaj da više obilaziš okolna mjesta i svoj region, jer ćeš na ovaj način pomoći planeti, ali i uživati u upoznavanju predivnih lokacija u okolini.
Bicikl umjesto automobila
Transport je odgovoran za četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova, a više od dvije trećine toga dolazi od automobilskih motora. S obzirom da se očekuje da će se nivo vlasništva vozila, ponovo udvostručiti do 2040. godine, to stvara ogroman klimatski problem.
Prošle godine su vlade razvijenijih država, najavile da će benzinski i dizel automobili biti zabranjeni od 2030. godine, tako da promjene dolaze. Pored toga, električna vozila su u zapadnim zemljama najbrže rastući tip prodanih novih automobila. Ipak, kod nas nije takva situacija. Ali, prednost naših gradova je što su mnogo manji od svjetskih metropola i biciklom možemo stići vrlo brzo do bilo kojeg odredišta. Zato, već danas automobil zamijeni biciklom.
Reciklaža odjeće
Industrija odjeće i tekstila, sada pravi više emisija stakleničkih plinova od međunarodnog vazduhoplovstva i brodarstva zajedno, što znači da svoju ovisnost o brzoj modi moramo riješiti, prije nego što bude prekasno. Isprobaj second hand, zamjenu odjeće i vintage trgovine i jednostavno prestani kupovati odjeću, samo zato što je u trendu. Probaj kupiti samo tri odjevna predmeta ove godine – a nositi svu odjeću koju imaš u ormaru. Vidjećeš da već sad imaš previše garderobe, to ti garantujemo.
Kupuj elektroniku kada se ne može popraviti, a ne kada izađe novi model
Proces vađenja rijetkih metala za proizvodnju elektronike i naša zavisnost o kupovini ‘stvari’ još je jedan od faktora, koji doprinose emisiji ugljika. Na primjer, samo 13% emisija Apple uređaja je povezano sa njegovom upotrebom, sve ostalo je povezano sa proizvodnjom, transportom i njihovom preradom na kraju radnog vijeka.
Iako na ovo kao pojedinci ne možemo mnogo uticati, možemo recimo prestati mijenjati elektronske uređaje previše često. Umjesto svake godine, mobilni telefon, tablet ili laptop, kupuj svakih 3 do 5 godina.
Preuzeto sa: Ultra magazin