Bez obzira kako ih ostvaruješ, važni su ciljevi, zar ne? Jasno postavljanje ciljeva često je pola uspjeha, ali ne mora nužno garantovati da ćeš doći do cilja. U stvari, postoji dosta pogrešaka koje možeš napraviti tokom puta (što može dovesti do frustracije i, na kraju, odustajanja). Zato, može biti korisno znati uobičajene zamke, tako da je postupak što je moguće manje stresniji. Postizanje ciljeva nikada nije lako, ali nema smisla sebi to otežavati. Donosimo ti 5 grešaka koje ljudi najčečše prave u ovom procesu.
Postavljanje ciljeva samo u januaru
Jedna od najvećih grešaka kada je riječ o postavljanju ciljeva je ta što većina ljudi koristi godišnju metodu postavljanja ciljeva, tj. donosi novogodišnje odluke. Godišnja metoda postavljanja ciljeva u osnovi je pristup sa puno minusa, a do kraja januara uzrokuje neuspjeh više od 90% novogodišnjih odluka.
Umjesto da ciljeve postavljaš samo na početku godine, razmisli o procjeni ciljeva iz mjeseca u mjesec, omogućavajući im da se prilagode životnim promjenama i drugim okolnostima. Što se tiče postavljanja ciljeva, godina je predugačak vremenski period. Svi smo tek proživjeli 2020. godinu i previše smo svjesni da se puno toga može promijeniti za godinu dana.
Ipak, to ne znači da ne trebaš zapisati i dugoročni cilj koji želiš da ostvariš do kraja godine, već da fokus treba biti na manjim mjesečnim ciljevima, koji će voditi do ostvarenja godišnjeg cilja.
Nedostajanje osjećaja hitnosti
Uobičajeni kamen spoticanja kod postavljanja ciljeva je nedostatak osjećaja hitnosti. Tokom godine nas često zavarava osjećaj da stalno imamo još mnogo vremena do kraja godine za ostvarivanje zacrtanog cilja, zbog čega ga nesvjesno zanemarujemo i stavljamo u drugi plan. Tako gubimo veći dio godine, a zatim očajnički pokušavamo nadoknaditi izgubljeno vrijeme kako se bliži kraj godine. Ali, kada se prema njima od početka ponašamo sa odgovornošću i osjećajem hitnosti, onda pametnije i racionalnije upravljamo vremenom koje nam je na raspolaganju.
Normalno je da se ciljevi mijenjaju, razvijaju i usput kroje. Ako na pola godine shvatiš da želiš promijeniti svoj cilj, to je sasvim u redu. Ali ukoliko čekaš 1. januar naredne godine da kreneš sa ostvarivanjem izmijenjenog cilja, nećeš uspjeti napredovati.
Nerealna očekivanja
Kada postaviš novi cilj, primamljivo je zamisliti život u kojem taj cilj postižeš za samo nekoliko sedmica. Ali, ovo gotovo nikada nije moguće, kada je riječ o kompleksinijim ciljevima. Za njih treba vremena.
“Želim vježbati jogu svaki dan”, “Želim kupiti kuću do kraja godine” – ovo su ciljevi koji zahtijevaju značajne promjene u načinu života i nemoguće ih je ostvariti preko noći. Ljudi griješe jer otpočetka u glavi taj cilj ne mogu razlučiti na više manjih i realnih ciljeva. Na primjer, ako je nekom cilj da uspije svaki dan meditirati, prvo treba početi pet minuta jedan dan sedmično, zatim dva puta, dok ne dođe do sedam puta sedmično. Jednom kada se postigne uspjeh sa nekoliko manjih ciljeva, sam put do velikog cilja izgleda realniji i lakši.
Bez kompromisa
Iako je idealno biti fokusiran i posvećen svom cilju, nije ni zdravo da svi imaju stroge i oštre smjernice koje ne dopuštaju bilo kakvu krivulju učenja. Još jedna prepreka za uspjeh u postavljanju ciljeva je ta što većina svoje ciljeve uparuje s beskompromisnim propisima. Ovo je recept za poraz, a da ne spominjemo osjećaj još veće frustracije u ovim situacijama, kada ne uspijemo ostvariti apsolutno sve što smo zamislili.
Istraživanja pokazuju da je za odvikavanje od navike potrebno približno 10 sedmica ili dva i po mjeseca. Takođe, pokazuje da je potrebno od 18 do 254 dana da pojedinac stvori novu naviku, a 66 dana da ta navika postane automatsko ponašanje. Uz sve to rečeno i zabilježeno, zašto smo u svijetu toliko strogi prema sebi kada je u pitanju postizanje nečega što je novo? Moramo dopustiti pad, poraz, pauzu, odvajanje, pa čak i povremene greške dok putujemo prema novom cilju. Malo samoopraštanja je normalno i drži nas na dobrom putu ka našem cilju.
Postavljanje ciljeva, jer su popularni
Kad čuješ da svi isprobavaju novi prehrambeni plan, rutinu vježbanja ili praksu meditacije, lako možeš i te ciljeve prilagoditi svojim. Ali to što je cilj u trendu ili popularan ne znači da će se i tebi isplatiti. Umjesto toga, odaberi cilj koji je ličan i odgovara tvojim potrebama. Nemamo svi koljena koja su opremljena za kilometre svakodnevnog trčanja. Ne trebamo svi izbaciti gluten iz ishrane.
Psiholozi često podstiču ljude da se pitaju prije postavljanja ciljeva. Jedna od najvećih grešaka koju ljudi čine prilikom postavljanja ciljeva je kreiranje onih koji nisu u skladu s njihovom dugoročnom vizijom. Izbjegavaj postavljati ciljeve koji nisu usklađeni sa tvojim životnim ciljevima. Prije postavljanja ciljeva, osiguraj da znaš ka čemu te vodi njegovo ostvarivanje i treba li ti uopšte to u životu.
Preuzeto sa: Ultra magazin